Hrvati su uz Maltežane i Čehe najpretiliji narod u Europskoj uniji, objavio je Eurostat. Stoga nije čudno da su i ovu godinu mnogi u nas započeli više ili manje uspješnim odlukama o dijetama, odricanjem od kruha, slatkog, voća, mesa, mliječnih proizvoda..., na čemu će tek rijetki ustrajati i uspjeti, mnogi nakon odustajanja nabaciti i još koji kilogram viška, a neki i zaraditi dodatne zdravstvene tegobe. Svatko ima svoju favoritkinju među dijetama. No slušaju li se stručnjaci, mediteranska prehrana i u 2022. je godini najbolja dijeta na svijetu, objavljeno je na stranicama Dijetetičkog savjetovališta KBC-a Zagreb.
Intermittent fasting i sirtfood
Platforma BEST DIET, U.S. News&World Report (www.usnews.com), koju prenose, rangirala je, naime, 40 najčešćih planova prehrane (dijeta) koje je na temelju znanstvenih dokaza o učinkovitosti, znanstvenoj utemeljenosti, načinu provođenja te potencijalnim zdravstvenim rizicima (npr. malnutricija, nedostatak određenog nutrijenta, nagli gubitak na tjelesnoj masi i različite kontraindikacije s obzirom na postojeće zdravstveno stanje) procijenio stručni panel najboljih nutricionista, prehrambenih savjetnika i liječnika specijaliziranih za šećernu bolest, zdravlje srca i gubitak kilograma.
Dijete su rangirane u devet skupina: najbolja dijeta općenito, najbolja za gubitak tjelesne mase, komercijalno najpopularnija, najbolja dijeta za prevenciju i liječenje šećerne bolesti, najbolja za pravilnu/zdravu prehranu, najbolja dijeta za brzo mršavljenje, najbolja dijeta za zdravlje srca, najbolja dijeta bazirana na hrani biljnog podrijetla te najjednostavnija za pridržavanje. U odnosu na prošlu godinu, lista je proširena s dvije nove dijete – intermittent fasting i sirtfood. Intermittent fasting zauzeo je 27., a sirtfood, koja je ime dobila po skupini proteina zvanih sirtuini (koji se nalaze u hrani biljnog podrijetla, a uključeni su u metabolički proces te djeluju na staničnoj razini tako što potiču dugovječnost stanica i homeostazu), 32. mjesto. Temelj ove dijete je pretpostavka da se konzumiranjem hrane s visokim udjelom ovih proteina (npr. rikola, heljda, kelj, soja) aktiviraju tzv. mršavi geni koji oponašaju učinke posta i vježbanja. Intermittent fasting (povremeni post) je pak dijeta u kojoj ni jedna hrana nije zabranjena, ali se može konzumirati samo u određeno vrijeme, primjerice, 16/8 (post od 16 sati nakon čega slijedi osam sati standardne prehrane), 5/2 (pet dana standardne prehrane i dva dana posta), naizmjenični post (svaki drugi dan je dan posta u kojem se unosi od 0 do 500 kcal) i slično.
No mediteranska prehrana, za koju istraživanja pokazuju da može poboljšati dugovječnost i prevenirati kronične bolesti, većje četvrtu godinu na vrhu ljestvice kao najbolja dijeta, ali i kao najjednostavnija dijeta za pridržavanje, najbolja pravilna/zdrava prehrana, najbolja dijeta za prevenciju i liječenje šećerne bolesti, najbolja dijeta za zdravlje srca i najbolja prehrana bazirana na hrani biljnog podrijetla.
– Tajna je u aktivnom načinu i stilu života, kontroli tjelesne mase i prehrani s malo crvenog mesa, šećera i zasićenih masti te velikom udjelu voća i povrća, orašastih plodova, maslinova ulja i mediteranskih začina te druge zdrave hrane – kažu iz Dijetetičkog savjetovališta KBC-a Zagreb ističući kako ne postoji jedinstvena mediteranska prehrana. Grci jedu drugačije od Talijana, oni pak drugačije od Francuza i Španjolaca, no svi koji dijelimo Sredozemno more dijelimo uglavnom ista načela prehrane, stil života koji zapravo ne isključuje ni jednu skupinu hrane, što mediteransku dijetu čini lako primjenjivom i dugoročno održivom te nutritivno uravnoteženom. Potencijalni nedostaci su, međutim, umjereno visoke cijene i vrijeme koje je potrebno uložiti u pripremu hrane.
DASH dijeta se i ove godine našla na drugom mjestu (sve do 2019. je osam godina bila na 1. mjestu). Predstavlja način prehrane za prevenciju i/ili sprečavanje hipertenzije, a samim time pozitivno djeluje na zdravlje cijelog kardiovaskularnog sustava, što joj je glavna prednost. Osim toga, povećava razine HDL kolesterola, a snižava razine LDL kolesterola i triglicerida. Preporučuje se konzumacija namirnica koje su bogate nutrijentima koji snižavaju krvni tlak (kalij, kalcij, proteini i vlakna), objašnjavaju iz Savjetovališta.
Fleksitarijanska dijeta dijeli drugo mjesto s DASH dijetom, a u kategoriji najbolje dijete za gubitak tjelesne mase dijeli prvo mjesto s volumetrijskom i Weight Watchers dijetom. Riječ je o uglavnom vegetarijanskom načinu prehrane s povremenom konzumacijom mesa kako bi se, osim gubitka tjelesne mase, općenito poboljšalo zdravstveno stanje, smanjila učestalost bolesti srca, šećerne bolesti i karcinoma te kako bi se produljio životni vijek. Nedostatak te dijete može biti to što je naglašena važnost kuhanja i priprema hrane kod kuće pa je ne može svatko ukomponirati u svoj način života.
U najlošije dijete svrstane su pak GAPS, Dukan i modificirana keto dijeta. GAPS (Gut and Psychology Syndrome Diet) i Dukan dijele posljednja dva mjesta (39.) proučavanih dijeta. GAPS se temelji na povezanosti između probavnog i živčanog sustava, odnosno zdravlja crijeva i različitih poremećaja živčanog sustava. Za provođenje ove dijete potrebno je iz prehrane eliminirati teško probavljivu hranu i hranu koja oštećuje crijevnu mikrofloru. Dijeta započinje sa šest restriktivnih faza detoksikacije, potom se izbor hrane proširuje, ali i dalje samo namirnicama s posebne GAPS liste. Dukan se pak temelji na povećanom unosu proteina i smanjenom unosu ugljikohidrata. Previše je restriktivna, s puno pravila i nema dokaza da ima učinka, tvrde iz Savjetovališta. Dijeta se provodi u četiri faze, sa strogim pravilima što treba i ne treba konzumirati. Prekomjeran unos proteina može oštetiti bubrege ili dodatno pogoršati već narušenu bubrežnu funkciju.
Na 37. mjestu proučavanih dijeta, koje dijeli s keto prehranom, stručnjaci su stavili i modificiranu keto dijetu. Kao i keto dijeta, temelji se na mastima kao glavnom izvoru energije te smanjenom udjelu ugljikohidrata pri čemu organizam ulazi u stanje ketoze te razgrađuje masnoće (prehrambene i one pohranjene u obliku masnog tkiva) na ketone, ali je nešto fleksibilnija – s malo više prostora za konzumiranje, primjerice nemasnih proteina). Keto dijeta može predstavljati rizik za zdravlje, osobito kod pojedinaca koji imaju probleme s jetrom, srcem ili bubrezima kao i kod trudnica te osoba koje su prošle kroz neke poremećaje hranjenja. S druge strane, postoje medicinska stanja za koja postoje dokazi o učinkovitosti ovakvog načina prehrane, uglavnom u neurološkoj medicini (npr. za smanjenje teško kontroliranih napadaja kod djece; a proučava se i utjecaj keto dijete na Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest), ali i tada se treba provoditi pod nadzorom liječnika i nutricionista.
Dr. sc. Eva Pavić, voditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb, kaže kako su nedovoljna edukacija, nedovoljna tjelesna aktivnost, previše konzumacije zaslađenih jeftinih napitaka i slanih i slatkih grickalica, previše loših pekarskih proizvoda, premalo brige o djeci i adolescentima, njihovu zdravlju, prehrani i tjelesnoj aktivnosti... samo neki od razloga zašto smo danas među prvima na EU ljestvici po pretilosti.
Sve više ljudi danas je na određenim dijetama, pogotovo prije ljeta. No većina njih, ističe, nije zdravstveno utemeljena.
Zdraviji način života
– Riječ dijeta potječe od grčke riječi diatia što znači život, način življenja, ali i hrana. Uz taj pojam često se veže i therapeia što znači briga oko nečega ili liječenje pa od tuda potječe i naziv dijetoterapija, odnosno dijetalna prehrana. U ovom kontekstu misli se uglavnom na bolničke dijete pa uvažavajući ovu činjenicu možemo reći da dijeta predstavlja specijalni način prehrane bolesnika koji treba zadovoljiti potrebe u energiji, gradivnim i zaštitnim tvarima s ciljem kvalitetnijeg oporavka od bolesti. No u svim ostalim segmentima ispravnije je govoriti o pravilnoj, uravnoteženoj i dobro izbalansiranoj prehrani. Većina zdravstveno utemeljenih i ispravnih dijeta ustvari se odnosi na pravilan stil i način života. Kod svake od ovih vrsta prehrane uz preporuku povećanog unosa povrća, voća i ribe ima mjesta za dobro i kvalitetno meso, jaja, mliječne proizvode, složene ugljikohidrate, orašaste plodove, mirisne začine i sve ono što hranu čini dobrom i sigurnom. Stoga je najbolja dijeta ili prehrana ona koja je raznovrsna i dobro izbalansirana te ne izostavlja sve one namirnice koje su nam bitne za zdravlje – tvrdi dr. sc. Pavić.
Tako kod mediteranske ili DASH dijete govorimo zapravo o zdravijem načinu života. No, ako izostavljamo određene skupine hrane ili provodimo ketogenu, mesnu i slične dijete, onda se svakako treba savjetovati s nutricionistom dijetetičarom ili svojim liječnikom, zaključila je dr. sc. Pavić.