Jelovnik ide na reviziju da bi brokula bila draža od pizze

Varivo od graha s kiselom repom i sušenim mesom, krem-juha od poriluka i krumpira, junetina “a la wild” i kukuruzni žganci, salata od ribane mrkve i cikle, acidofil, kruh sa sjemenkama sa sirnim namazom... Doručak, ručak i užina složeni od zdravih namirnica početkom prošle godine našli su se na meniju svih gradskih vrtića. Želeći djeci od najranije dobi usaditi naviku pravilnog unosa hrane, Gradski ured za obrazovanje pokrenuo je tada pilot-projekt sa znanstvenim pokrićem.

Ne prepoznaju špinat

Angažirali su stručnjake s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF), u suradnji s kojima su osmislili dnevne menije, dok su znanstvenici s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” pazili da hrana bude potpuno ispravna. No, godinu dana poslije razmišljaju kako riješiti problem na koji su naišli tijekom provedbe projekta. Dobar dio zdravih namirnica djeca, naime, ne želi jesti, pa se velik dio hrane – baca. Događa se, kažu djelatnici dječjih vrtića, da djeca jednostavno ne prepoznaju brokulu, špinat ili blitvu, već žele jesti pizzu. To im je, dodaju, najčešći zahtjev prilikom prigovora na ono što jedu taj dan.

– Trenutačno radimo reviziju jelovnika kako bismo djeci približili omražene namirnice – kaže Katarina Milković, pomoćnica pročelnika za odgoj i obrazovanje. Neki su vrtići tom problemu već doskočili i riješili ga u samom startu. Primjer je Dječji vrtić Sopot, u kojem su pojedinu hranu iz jelovnika prilagodili djeci.

– Puno znači način pripreme i prezentacije jela. Kod nas djeca najmanje vole zob s raznim dodacima, poput meda, kao i većinu žitarica. Onda su se naše kuharice dosjetile da bi ih mogli usitniti i ponuditi im ih u obliku kreme. Velik broj djece također prigovara kad moraju jesti brokulu, no onda od nje napravimo pire, u koji umiješamo i cvjetaču i krumpir – kaže ravnateljica DV Sopot Mirela Marjanac. Jednom se dogodilo, dodaje, da su pred djecu donijeli suhe marelice, koje isto nisu “prošle” kod najmlađih, no onda su ih narezali na kockice, pa su ih djeca prozvala gumenim bombonima.

– Treba samo biti kreativan i naći načina kako zakamuflirati ono što ne vole te na taj način približiti određenu namirnicu – kaže Marjanac, dodajući da je u čitavom procesu najbitnija edukacija – djeca moraju znati zašto je dobro zdravo jesti, koliko je utjecaj hrane bitan za njihov razvoj, pa i način ponašanja za stolom.

Svu hranu fotografiraju

U Dječjem vrtiću Medo Brundo, pak, odlučili su uvesti i radionice za roditelje, iako svi vrtići hranu koju pripreme zabilježe fotoaparatom, a slike postave na ulaz u objekt kako bi roditelji vidjeli što su im djeca jela taj dan.

– Ako nečije dijete ne želi jesti buču u štrudli, onda ćemo od te buče napraviti juhu ili popečke – kaže ravnateljica Vesna Burić. U nekim vrtićima, poput Jabuke u Resniku, mrsku hranu zamijene drugom vrstom namirnice slične prehrambene kakvoće.

– Umjesto mesa daje se jaje ili iznutrice ili obrnuto – savjetuju na svojoj internetskoj stranici.

Evo kako izgleda tjedni jelovnik u gradskim vrtićima

Pogledajte i galeriju: 10 namirnica koje niti nutricionisti ne bi konzumirali