Bitka za gradonačelnika u Zagrebu se zahuktava, a oni koji na to mjesto pretendiraju imaju jednu stvar zajedničku – obići će sve kvartove i razgovarati sa stanovnicima. No kakva je situacija s kandidatima u njihovu kvartu i što bi u njemu voljeli promijeniti, a što zadržati, manje je poznato. Neki su nam otkrili i u kakvom su odnosu sa susjedima.
Srednjoškolsko u Klaićevoj
Onaj koji je posljednji istaknuo svoju kandidaturu, Miroslav Škoro, gotovo dva desetljeća živi u Gračanima, a da je taj kvart baš “to”, shvatio je, rekao je za Večernji list, čim je ondje tražio teren za izgradnju obiteljske kuće. Jednostavno je, kazao je, znao da je tu budući dom njega i njegove obitelji. Zašto, kaže, ni sam ne zna, no to je bila ljubav na prvi pogled.
Na kvart nije imao previše zamjerki, no zna mu smetati, istaknuo je, što se vikendom zbog mnoštva ljudi koji idu na Sljeme teško probiti autom i izići na glavnu cestu. Prije nego što se skrasio u Gračanima, sa suprugom je bio podstanar na Jarunu i kod Doma sportova, a živjeli su i u Sokolgradskoj ulici na Trešnjevci. U tom je kvartu, prije nego što je dom pronašao u Gračanima susjednim Šestinama, živio i predsjednik Demokrata Mirando Mrsić.
– Živio sam i u Prečkom, kod Britanca... Svaki dio ostavio je u meni lijepa sjećanja, a Šestine volim jer imaju poseban šarm – govori Mrsić dodajući da su se posljednjih desetljeća i prilično izgradile. Bez obzira na to, nalaze se uz Medvednicu, “pluća grada”, pa Mrsić, kad god ima priliku, prošeće sa svojim psom Maxom do Kraljičina zdenca, nerijetko i dalje. Ima li još rituala?
– Svako jutro odlazim po novine i kruh u našu lokalnu pekarnicu. Susjeda Biserka često navrati s tacnom domaćih štrudli – govori Mrsić navodeći i probleme naselja. Njegovu ulicu, kao i druge u okruženju, muči pojačan promet i potreba za nogostupom, a trebalo bi uvesti i dodatne autobusne stanice i linije do centra.
– Vesele vijesti o gradnji rotora kod crkve, što već godinama čekamo. To je i moje obećanje stanovnicima Šestina – kaže Mrsić.
Trešnjevka je pak trenutačno dom čelnika platforme Možemo Tomislava Tomaševića, koji u stanu od 40 kvadrata živi sa suprugom Ivom i psom Boškom. Stanje javne infrastrukture najveći je problem Trešnjevke – sjever, rekao je, a posebno se to vidi na zapuštenim trgovima. Primjer je Trg Krešimira Ćosića, čije će uređenje biti, dodao je, jedan od prioriteta po pitanju ulaganja u četvrt. A na Sveticama, kvartu HDZ-ova Davora Filipovića, trebalo bi, smatra on, izgraditi novu školu i vrtić jer u blizini niču stambeni objekti.
– Trebalo bi i urediti tržnicu Volovčica – govori Filipović kojeg se može sresti u šetnji s obitelji parkom Maksimir ili u dvorani Ekonomskog fakulteta, na kojem radi, gdje dio slobodnog vremena provodi u teretani ili na košarkaškom terenu s prijateljima.
Oni koji žive u gradskoj jezgri i širem centru, a njih je četvero od 11 kandidata, ukazuju na problem spore obnove nakon potresa, ali i na zapuštenost tog dijela metropole. Riječ je o HNS-ovcu Željku Uhliru, koji živi pored Britanskog trga, u Kačićevoj ulici. Susjed sa zapadne strane mu je SDP-ovac Joško Klisović, koji s obitelji živi u Hercegovačkoj. Istočno od centra, kod raskrižja Branimirove i Domagojeve, stan je Vesne Škare Ožbolt, a Marina Pavković stanuje u Vojnovićevoj.
– Osim što treba žurno provesti obnovu, Donji grad je, nažalost, zapušten i na svakom koraku se vidi da nema organizirane brige. Ljeti se ulice ne peru i strašno su prljave, a fasade su pune grafita i u raspadanju. Imamo idealno mjesto za rekreaciju, srednjoškolsko igralište u Klaićevoj, koje godinama stoji zapušteno. Osobno sam prije 16 godina pokrenuo izradu projekta za podzemnu garažu ispod igrališta – govori Uhlir. Problem u obnovi, dodaje Vesna Škare Ožbolt, bit će i neriješeni imovinskopravni odnosi, zbog čega su mnogi ljudi u kompliciranim i neugodnim situacijama. Ipak, potresi su iznjedrili i pozitivne stvari. Klisović se, kaže, nakon njih još više zbližio sa susjedima.
– Nakon oba potresa obilazio sam i susjedne ulice, Istarsku, Bosansku. Ljudima je bilo drago da ih netko pita kako su, je li im štogod srušeno, ima li ozlijeđenih. Da im netko pokaže malo ljudskosti. Nakon toga počeli su me prepoznavati i svakodnevno mi se obraćaju sa svojim problemima – govori Klisović. Kad se Zagreb oporavi, dodaje Marina Pavković, trebalo bi paziti da ne dođe do pretjerane komercijalizacije i širenja ugostiteljstva. Njoj osobno rak-rana kvarta u kojemu živi jest blok Badel, koji već godinama propada, iako je ostatak dobro koncipiran, a ima i puno parkova.
– Nama je centar okupljanja trg oko kipa Grge Martića, ispred Bookse. To je i meni omiljeno mjesto. Budući da ondje živim 20 godina, poznajem gotovo sve susjede, jako su “friendly”, a to bi pretjerana komercijalizacija i turistifikacija mogli ugroziti – kaže Marina Pavković. A koje još prednosti života u centru ističu kandidati? Pun je, istaknut će Vesna Škare Ožbolt, zbivanja, u njemu se isprepliću poslovni i privatni život, a običaji poput subotnje špice ili sajma antikviteta na Britancu, kamo i sama voli otići, ogledalo su grada i njegovih ljudi. Sajam antikviteta rado obiđe i Uhlir, a bogat je postao centar, smatra, i dućanima s lokalnim namirnicama.
– Na Britancu je i najbolji kestenjar u gradu kod kojeg često navečer kupujem kestene – govori Uhlir, koji se voli prošetati Rokovim perivojem ili Tuškancem. Klisović pak svaku večer prije spavanja obiđe, laganim korakom ili trčeći, Park dr. Franje Tuđmana.
Most i dom kulture
Krugove trči svaki dan, no oko jezera Jarun, Zvonimir Troskot iz Mosta. U kvartu pored živi tri godine, a ako postane gradonačelnik, dodaje, volio bi jezero obogatiti dodatnim sportskim sadržajima, posebno pravim stazama za trčanje, a obnovio bi i sustav javnih WC-a. Želja mu je i izgraditi pješački Jarunski most koji bi spojio sportsku oazu jezera s dijelom oko Arene Zagreb, a s obzirom na to da je ljubitelj domaćeg, čest je posjetitelj i kvartovske tržnice. Na njoj barem jedno tjedno kupuje i Renato Petek, koji živi u Gajevu.
– Moj povratak u politiku vezan je uz moj kvart, konkretnije moju ulicu, koja je 2014., zajedno s okolnima, postala jednosmjerna. Nitko nam to nije javio pa sam organizirao peticiju i prosvjed, nakon čega je Grad vratio staro stanje – kaže Petek te dodaje da kvartu nedostaje društveni ili dom kulture, a trebalo bi promijeniti i stolariju na OŠ Ivana Meštrovića. U naselju Kajzerica pak jedan kandidat vidi velik potencijal za budući razvoj Zagreba. Davor Nađi iz Fokusa onamo se doselio prije nekoliko mjeseci, a veliki bi se projekti, smatra, mogli razviti na prostoru Hipodroma i Velesajma.
– Hipodrom bi trebalo ustupiti u privatnu koncesiju uz uvjet zadržavanja te djelatnosti, a privatni bi kapital podignuo razinu opremljenosti prostora u smislu dodatnih sadržaja – govori Nađi i dodaje da za privatnu investiciju idealan i Velesajam, koji bi mogao postati zagrebački poslovni centar, građen uz korištenje ekoloških modela i sa što više zelenila.
Hoće li se početi pričati o problemu kućnih ljubimaca. Mogli bi npr. uvesti naknadu za šetnju pasa kao namjenski prihod za održavanje parkova. Trebalo bi i kažnjavati neodgovorne vlasnike.