Vode brige o uređenju kvartova, je li smeće bačeno gdje treba, saniraju deponije, čuvaju fasade od grafitera, kontroliraju postavljanje terasa i štandova, vode računa o reklamama i plakatima, paze da se roba ne prodaje izvan tržnog prostora, da je snijeg očišćen, da auti ne parkiraju na zelene površine...
Brinu se i o dimnjačarskim poslovima, kontroliraju razinu buke, a imaju u nadležnosti i brigu oko životinja pa paze jesu li psi čipirani, vode li ih vlasnici na lajni, skupljaju li za njima izmet… I tu ne prestaje djelokrug rada zagrebačkih komunalnih redara koji su nadležni za više od 220 različitih prekršaja.
U Europi su gradska policija
– Državne inspekcije sve više poslova delegiraju nama – ističe Robert Ljutić, pročelnik Sektora za komunalno i prometno redarstvo. Dodaje i da je problem što se ovlasti ne povećavaju razmjerno poslu, pa komunalci i dalje ne mogu tražiti na uvid osobnu iskaznicu. To je prepoznato i na državnoj razini pa je Vlada nedavno utvrdila prijedlog izmjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Cilj je stati na kraj ilegalnim odlagalištima, a velika novost je povećanje ovlasti redara koji će moći zatražiti osobnu od osoba koje zateknu u nepropisnom odlaganju otpada.
– U većini su drugih europskih gradova komunalni redari oformljeni kao prava gradska policija. Naravno, ne nose oružje i nemaju iste ovlasti, ali imaju autoritet – kaže Robert Ljutić. U Zagrebu pak mnogi ni ne znaju tko su oni i koje su im ovlasti. Stoga oni godinama rade na većoj prepoznatljivosti. Iako im je dopušteno raditi i u civilu, svi nose ujednačene uniforme, a i njihova vozila imaju oznake. Također, na sljedećoj je sjednici Gradske skupštine jedna od točaka na dnevnom redu “Prijedlog odluke o izgledu službene odore te izgledu i sadržaju službene iskaznice komunalnog redara”.
Iako je ideja da dio komunalaca “patrolira” kvartovima, a dio izlazi na teren po potrebi, ni organizacija posla još nije na zadovoljavajućoj razini – jer ih je premalo.
– Ima nas 70-ak, što je u prosjeku jedan na 12 tisuća stanovnika. U Europi je prosjek jedan na 5000, to je minimum i zato bismo trebali zaposliti još barem 50 ljudi. Sada radimo sedam dana u tjednu, u dvije smjene, a po potrebi uvodimo i treću – objašnjava Mladen Vidmar, šef komunalnih redara koji je u službi već 12 godina, a na čelu im je zadnje tri. Ističe kako im je posao zadnjih godina olakšala moderna tehnologija jer su nekad na teren išli s fotoaparatima, a danas imaju pametne telefone umrežene u sustav “e-komunalni redar” putem kojeg su povezani i s građanima. Posao im olakšava i 450 kamera koje pokrivaju više od 800 lokacija, a odnedavno koriste i dronove.
– Videonadzor izrazito je učinkovit za prevenciju jer su ga ljudi nakon nekoliko kazni shvatili ozbiljno – ističe Vidmar te dodaje da najviše služe u identifikaciji onih koji bacaju otpad na ilegalnim odlagalištima, ali i grafitera.
– Tu bi se mnogi iznenadili jer očekuju klince koji šaraju, a mi zapravo vidimo dosta starijih ljudi “u akciji” – poručuju komunalci.
Tužakanje susjeda
U ovoj su godini ispisali kazne u vrijednosti 12 milijuna kuna, no Ljutić ističe da su mogli prikupiti i 50 milijuna, ali to im nije cilj.
– Želimo stvoriti red, a ne kažnjavati, stoga većini damo upozorenje za prvi prekršaj. Bili bismo najsretniji da ne napišemo niti jednu, no novčane kazne su nužne jer je to ljudima najveća motivacija – smatra Ljutić te dodaje kako bi veće kazne bile efikasnije. One sada iznose od 700 do 1000 kuna za fizičke, odnosno do 10 tisuća kuna za pravne osobe.
– Zašto netko koga snimimo kako ilegalno baca građevinski otpad ne bi platio 300 tisuća kuna? To nije gaf, nego svjesno kršenje zakona, pa da vidimo tko će se usuditi – zaključuje Ljutić koji kaže i da građani na posao komunalaca pozitivno gledaju jer vole red. Mnogi ih i sami zovu, a rekordne su pritužbe zbog nevođenja psa na uzici. Njih je godišnje čak 500-tinjak. Također, ima i bizarnih poziva, pa iako se redari brinu samo za javne površine, često ih se zove da bi riješili susjedske probleme te odlučili, primjerice, tko mora pokositi travu u zajedničkom dvorištu.
Video: Pogledajte u kakvom su stanju zagrebački mostovi
Legitinirati osobu, po zakonu mogu samo pripadnici policije, temeljne, krim, prometne, ali ne i svi uposleni policijski djelatnici. Sve ostslo je puj pik.