Argentina nije na Dunavu, poruka je analitičara Erste grupe na
alarmantna upozorenja o prezaduženosti srednje i istočne Europe. Upravo
suprotno, dugovi svih istočnoeuropskih zemalja beznačajni su u
usporedbi sa zapadnima, kaže Juraj Kotian, zamjenik direktora u Odjelu
za istraživanje Erste grupe iz Beča.
Prenapuhan dug
• Kako je započela priča da je
regija pred financijskim slomom?
– Regija srednje i istočne Europe (SIE) mnogo je manje zadužena nego
što se to čini, i u nominalnim i u relativnim odnosima. Uznemirujuće
vijesti o tome da istočna Europa ima vanjski dug od 1,7 trilijuna
dolara te da u 2009. godini mora otplatiti ili reprogramirati 400
milijardi duga našle su se u mnogim istraživanjima i u medijima.
Iznos od 1,7 trilijuna dolara koji je preuzet iz podataka Banke za
međunarodna poravnanja (BIS) posve je pogrešno protumačen kao novac
posuđen iz inozemstva, a znatan se dio
svote odnosi na odobrene
kredite i sredstva što ih financiraju strane lokalne podružnice stranih
banaka na lokalnim tržištima.
• Kakva je prava zaduženosti regije
SIE i zbog čega je nastala ovakva zbrka?
Istina je da je regija SIE mnogo manje zadužena od zapadnoeuropskih
zemalja. To vrijedi u cijeloj regiji za tvrtke, kućanstva i državni
sektor.
Na primjer, nekoliko zapadnoeuropskih zemalja ima veći vanjski dug
(Njemačka 2,3 trilijuna, Nizozemska 1,9 trilijuna, Velika Britanija 4,5
trilijuna dolara) od cijele istočnoeuropske regije koja se sastoji od
20 zemalja, uključujući Ukrajinu, Tursku i Rusiju. Neke zapadnoeuropske
zemlje srednje veličine ove godine moraju otplatiti ili reprogramirati
još veći dug (Belgija 375 milijardi, Irska 477 milijardi i Nizozemska
550 milijardi dolara) od cijele istočne Europe.
Međutim, percepcija regije kao visoko zadužene preuveličana je grubim
generaliziranjem slabih točaka pojedinačnih zemalja i njihovom
primjenom na cijelu regiju, bez ikakve diferencijacije.
Zašto MMF?
• Zašto mnoge zemlje
traže pomoć MMF-a?
Nekoliko se zemalja odlučilo obratiti MMF-u za pomoć pri uklanjanju
vanjske neravnoteže bez prevelikih potresa. To im omogućuje da izbjegnu
smanjenje izvora vanjskog financiranja u prijelaznom razdoblju. Bez
pomoći MMF-a, zemlje s visokim deficitom platne bilance mogle bi se
suočiti s daljnjom devalvacijom vezanog tečaja, rastom inflacije i
velikim padom domaće potražnje. MMF-ov proces prilagodbe manje je bolan
i nije tako nagao. Zbog toga vlade imaju dovoljno vremena da se
usredotoče na mjere kojima će s uspjehom smanjiti deficit platne
bilance i svoje potrebe za vanjskim financiranjem.
Krivo tumačenje podataka
Potrebno je razjasniti stvari u vezi s Austrijom jer je prikazano da je njena izloženost 70-80 % BDP-a, zbog krivog tumačenja podataka BIS-a. Austrijske banke izložene su (krediti+obveznice) prema svim stranim zemljama 318 milijardi dolara, što je 73 % austrijskog BDP-a. Austrijske su banke također posudile od svih stranih zemalja 143 milijarde dolara ili 33 % BDP-a. To znači da je neto izloženost prema svih zemljama jednaka 40 % BDP-a.
