Godinama su političke i novčarske elite u Austriji smatrale da nije
potrebno odlaziti na daleka azijska tržišta jer se austrijska
globalizacija odigrava na samom “kućnom pragu”. Pad Berlinskog zida,
nastajanje novih država u istočnoj i jugoistočnoj Europi omogućilo je
kapitalu zamašne bankarske prodore u te zemlje.
Međutim, financijska kriza dovela je u pitanje i naplatu austrijskih
kredita u tim zemljama. Kriza na zapadu gotovo je prepolovila narudžbe
za izvoz, što se već osjeća u Hrvatskoj gubitkom radnih mjesta. U Beču
sada postavljaju pitanje hoće li banke moći naplatiti 220 milijardi
eura kredita, koliko su austrijske banke dale zemljama jugoistočne
Europe?
U Zagrebu se strah od nelikvidnosti već osjeća poput glavobolje koja
prethodi gripi. Austrija je, u usporedbi s drugim zemljama, u Hrvatsku
najviše ulagala. Erste, Hypo, Volksbank, RBA ovdje su plasirale 36
milijardi eura kredita. Hrvatska je glavna odskočna daska za austrijske
poslove na Balkanu. Elite između Alpa i Dunava ponavljaju da je
jugoistočno bankarsko tržište nadasve važno za zemlju. Banke samo iz
Hrvatske imaju dobit od 300 milijuna eura. Međutim, nenadani posjet
zamjenika kancelara Josefa Prölla, osim uvjeravanja o pozitivnim
namjerama Beča, imalo je i drugu svrhu. Trebalo je diskretno ostaviti
šibu u hrvatskom prozoru.
Doduše, pozlaćenu, ali upozorenje je tu. I vladajući, i oporba, i
sindikati moraju odgovorno surađivati na održavanju gospodarske
stabilnosti. Za Austrijance je to važno iz dva razloga: prije svega,
vlastito stanovništvo u kontekstu rastuće financijske krize nije sklono
poslovanju u istočnom i jugoistočnom susjedstvu. U javnosti se
percipira da je to rizično i nepotrebno, a takav stav pothranjuju
bulevarski listovi i nacionalistička desnica, koja u Austriji ima čak
30 posto glasova. S druge strane, Beču nije uspjelo dobiti od EU 130
milijardi kredita namijenjenih kao pomoć ugroženim jugoistočnim bankama
i njihovu gospodarstvu.
Austrijski zahtjev za kreditima bankama iz tih zemalja spriječila je
Njemačka, što ne začuđuje, jer Berlin ne želi davati kredite bankama, a
nedavno je iz sličnih razloga izbio sukob između Nijemaca i britanskog
premijera Gordona Browna. Austrijanci su doduše 100 milijardi eura
kredita osigurali svojim bankama, od kojih najveći dio ionako posluje
sa zemljama u jugoistočnom susjedstvu. Međutim, austrijske se banke već
zbog toga neće povlačiti iz tih zemalja, jer kod elita vlada strah da
bi to tržište moglo pasti u ruke Rusima. Rusi su se već utaborili u
Srbiji i Crnoj Gori. Kada se jednom ode, povratak je težak.
PLANET POLITIKE