Stranica autora: Miljenko Jergović - str. 11

Lidija Deduš za sebe je stvorila novi književni žanr, a knjiga koju je napisala je uznemirujuće dobra

Ovo nisu pjesme u stihu, kao ni pjesme u prozi. Ovo nije proza, pripovijetka, novela. Ovo bi, možda, mogao biti roman, ali samo zato što roman danas može biti sve, od u kojemu glavnom junaku nije dano da išta bude zaboravljeno (ovo je, recimo, Uliks), pa do romana koji je stvarno roman. Ali žanrovski bi bolje i preciznije bilo reći da je ova knjiga žanra lidije deduš. Lidija Deduš je, dakle, napisala lidiju deduš, pišući o lidiji deduš.

Premium sadržaj

MIljenko Jergović

Ida Prester i prelaženje svih granica slobodne žene na Balkanu

Ona nije profesionalna aktivistica, ali svoj svjetonazor i politička uvjerenja u najširem smislu riječi, predstavlja bez kalkuliranja. Ove jeseni bila je kuma Beograd Prajda, a još prije pet-šest godina u Zagrebu je pozivala roditelje da ne nasjedaju na mračne teorije urote, te da cijepe djecu po protokolima po kojima su već bile cijepljene i generacije roditelja

književna preporuka miljenka jergovića

Ovo su dva velika i nepročitana antijunaka hrvatske književnosti

Akim Kukin je ruski emigrant u hercegovačkom gradiću, u onome vječnom Kovačevom Trebinju. Lud ili sluđen, mjesni redikul, kojega će njegova sudbina, kao i način na koji se prema toj sudbini bude odnosio, uzdignuti u tragičnog junaka. Kao tuđin u tuđemu, htio je postati žandar, i time radikalno otkloniti supstancu svoga gubitništva.

storyeditor/2023-11-23/PXL_220422_93106770.jpg

Premium sadržaj

PIŠE MILJENKO JERGOVIĆ

Bojan Glavašević, kolone tuđih sjećanja i žalosne ide vukovarske

Stavom da bi radije odabrao živoga oca, nego oca junaka, kao što bi i De Andreova Bogomajka radije imala živoga sina, nego sina Božjega ili samoga Boga, on odbija sve koristi, počasti i moralne privilegije, koje bi imao kao sin junaka, ili kao onaj tko bi šutio o onome što intimno osjeća

Banja Luka: Novinari iz regije o stanju u novinarstvu

Premium sadržaj

MILJENKO JERGOVIĆ

Dora Kršul i pokušaj da se bez teških i ružnih riječi bude istraživačka novinarka u Hrvatskoj

Dora Kršul izazvala je zeusovski gnjev ministrice Nine Obuljen Koržinek, koja nije birala ni riječi ni kvalifikacije da obezvrijedi i ozloglasi novinarku i njezin rad. U nekoj doista demokratskoj zemlji, vjernoj idealima europskog ujedinjenja, ministrica bi vodila računa što govori o novinarki i kako javno zamišlja novinarstvo

Video sadržaj

književna preporuka miljenka jergovića

Teško je prevoditi Fosseovu pjesničku jednostavnost, a u Radošu Kosoviću dobio je savršenog interpretatora

Umjetnost, pa tako ni poezija, nije sluškinja vjere. Postane li to, prestaje biti umjetnost. U svakome velikim djelu religijskog nadahnuća, od Bacha do Arva Pärta, od pučkih uskršnjih napjeva do Stevana Mokranjca, od Biblije do Jona Fossea, religijski i estetski razlozi sretno su se susreli, tako da jedan nije stariji od drugog. Pitanje može li ateist ili čak inovjerac biti tvorac velikoga religijskog pa i obrednog artefakta u tom je smislu bespredmetno.

Berlin: Grli? Radman pokušao poljubiti njema?ku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock

Premium sadržaj

Video sadržaj

Piše Miljenko Jergović

Gordan Grlić Radman, muškarac i ministar koji, ipak, nije kriv što nije savladao koreografiju zagrljaja i poljupca

Po najžućim zakucima hrvatske polupismenosti naiđemo na ovakav naslov: "Ministrice Baerbock, oprostite…" Biva, bijeli muškarac na poziciji moći nasrnuo je na nemoćnu ministricu najmoćnijega europskog imperija, pa je ona hrabro odbila "nasrtljivca". U jadu Gordana Grlića Radmana ogledao se sav jad one druge strane, koja sebe smatra prosvjećenijom, kulturnijom, načitanijom i, naravno, angažiranijom

književna preporuka

Vrijednost knjige u kućnoj biblioteci razmjerna je utjecaju koji je provela na vlasnika biblioteke

Džamonjina knjiga od neprocjenjive je vrijednosti. Unutar "Priča iz moje ulice" dva su završna ciklusa "Jedna priča o životu i dvije o smrti" i "Neke lične stvari". U drugom ciklusu opisani su samoubojstva strica i oca, kao i djedova smrt u bolnici. Priča "Moj djed" u prve dvije rečenice sažima jedan od upečatljivijih početaka u mom čitateljskom iskustvu "Danas sam ostao sam. Umro mi je djed."

Premium sadržaj

Miljenko Jergović

Snježana Banović i neke nevolje s time što prosjek u hrvatskoj kulturi nije statistička nego je elitistička kategorija

Snježana Banović je, kao i neki drugi u ovom vremenu, oni koji pripadaju njenom svijetu, ali i oni protiv kojih je ona svom svojom ozbiljnom snagom i silom, likvidirana jer je prosjeku stvarala problem time što je iznadprosječna cjelinom svoje pojave i djelovanja

Video sadržaj

književna preporuka

Luko Paljetak je od pjesnika koji su spasili u sebi dijete pa u padanju kiše i dalje čuju čeprkanje marljive kokoši

"Haiku iz bolnice" Luka Paljetka ima dva snopa listova, na jednom su otisnute pjesme u originalu, a na drugom u prijevodu na japanski. Pjesme otisnute su na dvjestotridesetgramskom Hahnemühle Bütten papiru, u nakladi od 67 primjeraka. Treći snop listova čine grafike Mirana Šabića, u tehnikama bakropisa i akvatinte, otisnute na tristogramskom Hahnemühle Bütten papiru.