Naivne li priče! Traži se ministar, navodno i potpredsjednik Vlade, koji bi išao ispred poduzetnika i rušio birokratske prepreke zbog kojih Hrvatska nikako da postane zemlja blagostanja. U situaciji kada jednom potpredsjedniku Vlade visi nad glavom najmanje 15 mjeseci zatvora zato što je prečicom spašavao tvrtke i osiguravao im državnu pomoć, Vlada traži novog žrtvenog jarca koji bi radio isto što i Damir Polančec. Žalio se tako Borislav Škegro da kao građanin i poduzetnik godinama ne uspijeva realizirati nekoliko sjajnih projekata, ali sve bi bilo drugačije da se njega ili, recimo, Đuru Popijača promovira u superministra. Tri telefonska poziva općinskim službenicima, dva maila zagrebačkom gradonačelniku, jedno ozbiljno pismo naslovljeno na bankara Franju Lukovića, dva zabrinuta pogleda u smjeru Mladena Bajića i njegova Državnog odvjetništva i – problem riješen.
Pedeset takvih intervencija i evo nama one dvije-tri milijarde eura koje je Hrvatska udruga poslodavaca identificirala u zamrznutim projektima. Kad investitori vide kako je prvima dobro krenulo, druge godine će iz “zamrzivača” izvući četiri milijarde, treće osam i prije nego što završi mandat ministra supermena, eto Hrvatske korak do Švicarske!?
Vladina potraga za superministrom problematična je i bez toga što nema političara i poduzetnika koji bi, poučeni sudbinom Damira Polančeca ili manje poznatog no jednako tragičnog Ivana Gotovca, ušli u takav rizik ili potpisali bilo kakvu odluku prije nego što to prije njih učini predsjednik/ca vlade vlastoručno. U prisutnosti brojnih novinarskih kamera, dakako! Korupcijski će se lanci valjda otpetljati, ali nevezano za njih, uvođenje superministra u vladu daleko je od normalnog stanja. Priznanje je nemoći državne administracije da ustroji precizna, javna i svima razumljiva pravila po kojima se u zemlji živi, rađa, stvara i umire. Zar bi sada poduzetnici trebali aktovku pod ruke, i u red na Markov trg, možda će se i brojevi početi dijeliti, da se ne čeka bezrazložno. Po kojim bi to kriterijima taj novi ministar procjenjivao koji je projekt dobar, koji loš, čeka li se na dozvole premalo ili previše? Čemu sve druge službe i institucije ako se problem može riješiti telefonskim pozivom jednog čovjeka?
I tko bi to stvarno bio? Netko moćniji i od premijera? Sve je to samo bacanje prašine u oči, još jedno predizborno kupovanje vremena koje puno govori i o odnosima snaga u samoj Vladi. Hrvatska se nalazi u teškoj ekonomskoj krizi, pitanje je hoće li poboljšanja u okruženju pomoći da se barem zaustavi osipanje, a u isto vrijeme zemljom upravlja slaba vlada, ministri koji čas znaju, čas ne znaju što rade, boje se i sebe i drugih. Idućih godinu dana puno veći doprinos stvaranju dobre poduzetničke klime može dati lokalna uprava jer oni ipak nisu opterećeni izbornom kampanjom i skandalima. Županije iz sjeverozapadne Hrvatske, Istra ili neke nove oaze u Dalmaciji dobar su primjer kako se gospodari lokalnim resursima.
Državna vlast nemoćna da ustroji jasna pravila po kojima se radi, živi, stvara i umire
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Članak ima dobar \"žalac\" i iskreno rečeno, to radno mjesto je ex aequo s ministarstvom za Potemkinova sela. Znaju svi zašto strani investitori zaobilaze RH u širokom luku, a za razliku od primjerice Slovačke gdje 7-8 velikih autoindustrija svilo proizvodna gnijezda. Ukratko, gomila administracije koja je sama sebi svrha, nemogućnost dobivanja radnih dozvola i viza za strane managere, ucjene lokalnih vlasti oko zemljišta, građ. i inih dozvola te komunalija te naposljetku skupa radna snaga sa slabim radnim navadama. Ukratko, stigli su u RH samo u najviše berićetnim sektorima poput maloprodajnih lanaca, bankarstva, osig. društava ili telekomunikacija. Tu se bukvalno \"brsti lova\", a uz malen rizik - o čemu najbolje svjedoče zarada stranih bankara u RH. Ali da bi netko u Obrovcu ili Babinoj Gredi zakupio zemljišta, podigao hale i krenuo proizvoditi amortizere za automobile ili pak kompresore za hladnjake - e taj film još dugo nećete gledati...