Od izbijanja krize u listopadu 2008. godine komercijalne su banke
donijele u zemlju 2,8 milijardi eura novoga kapitala, što je omogućilo
nastavak kreditiranja i financiranje državnog proračuna.
Ne izvlače kapital
– Hrvatske su banke među rijetkima u svijetu uspjele održati tempo
kreditne ekspanzije i povećati pristup međunarodnom tržištu u prvoj
fazi krize – istakao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka,
predstavljajući novu analizu o bankama.
Usprkos tome laka su meta za napade, no ni političari ni mediji ne
služe se argumentima kada ih prozivaju. Strani vlasnici banaka ne
izvlače kapital nego osiguravaju bankama u Hrvatskoj da zadrže zdrav
rast kredita. Čak 43 posto sredstava od novog zaduženja banaka
poslužilo je za financiranje proračuna, a da nije bilo 2,8 milijardi
eura kredita, proračun bi se sada u rashodima morao prilagoditi za
višestruko veći iznos od onog predložena rebalansa.
HUB-ova analiza broj 17 kaže da kamatne stope s tržišta novca nemaju
velik utjecaj na kamate na kredite, ali ima cijena novca u inozemstvu.
Povećanje premije na hrvatski rizik jedan posto povećava aktivne
kamatne stope tvrtkama jedan posto, a stambeni krediti poskupljuju 0,90
posto.
Smanjenje državne potrošnje jedino je dugoročno rješenje kojim se može
utjecati na kamatne stope, kazao je Bohaček. Nedavno minimalno
smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske upozorenje je da Vlada nije bila
odlučna u antirecesijskim mjerama, smatraju bankari. U Hrvatskoj se
prekonoćna kamatna stopa tržišta novca u proteklih godinu dana povećala
gotovo tri puta.
Učinak na tempo kredita
Povećanje kamatne stope tržišta novca trenutačno bi se prelilo na rast
kamatnih stopa banaka, no to se u nas nije dogodilo. HUB je u novoj
analizi priznao da ni domaća monetarna politika nema velik učinak na
tempo kredita i kamatne stope. Cijenu novca kreira Vlada svojom
fiskalnom politikom. Inače, Hrvatska za rast kredita rabi 30 posto
inozemnih izvora, a stopa rasta kredita zadržala se na 12 posto.
HUB Od listopada banke donijele 2,8 mld. eura kredita
