Nije problem pronaći što je zapravo izum po svojoj definiciji. To bi bilo neko novo rješenje tehničkog problema čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva. Takvo je tijelo u nas Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Tamo ćemo pronaći i razliku između inovacije ili izuma.
Pokazatelj napretka
Kada se govori o inovacijama, velika većina ljudi pod time podrazumijeva tehnološke inovacije. Najčešća posljedica ovakvog razmišljanja jest poistovjećivanje termina izum i inovacija. Izumi podrazumijevaju stvaranje novih ideja ili znanja u cilju rješavanja određenog tehničkog problema i ne moraju nužno biti povezani s komercijalizacijom.
Čak ni vrlo kvalitetni i inventivni izumi ne moraju nužno biti uspješno komercijalizirani, odnosno postati inovacija, tumači se u DZIV-u. Inovacije, međutim, jesu pokazatelj koliko je neko društvo napredno. No činjenica je da tehnologija doista vrlo snažno stimulira rast broja prijava patenata. Od svih oblika intelektualnog vlasništva uz tehnološke inovacije najčešće se veže upravo patent. Upravo se njime štiti bit tehnoloških inovacija – izum. Izum je, prema Državnom zavodu, temelj razvoja tehnološke inovacije i može se odnositi na novi i inventivni proizvod ili proizvodni postupak te na novu i inventivnu primjenu postojećih proizvoda ili postupaka.
Već 2012. zabilježen je najveći rast prijava u 18 godina. World Intellectual Property Organisation krovna je takva institucija u svijetu. Prema njezinim podacima, te 2012. godine prijavljeno je 2,35 milijuna patenata u svijetu. Takav se trend nastavio do danas. Podaci WIPO-a za 2014. godinu govore o tome da je podneseno 2,7 milijuna prijava patenata u svijetu. Čini se kako je nositelj svjetskog napretka u tom smislu Kina. Tamo ih je podneseno koliko u Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu zajedno. Ne čini se kako će taj trend jenjati. Inovacije, odnosno izumi postali su poželjna roba i za globalne medije. Vjerojatno nema važnije publikacije, bilo tiskane bilo digitalne, koja se nije barem jednim dijelom pozabavila važnijim inovacijama prošle godine. A njih je doista bilo svakojakih. I nisu sve bile bez uporabne vrijednosti, a bilo je i dosta onih za koje smo mislili kako su tek plod mašte onih među nama sa slobodnijim umom.
Elektronika i robotika
Ne treba posebno isticati kako je velika većina inovacija povezana s potrošačkom elektronikom, no u novije vrijeme i robotikom. Sada već imamo i robote “za po doma” poput Meccano Meccanoida G15 KS s kojim, barem do neke mjere, možete i razgovarati. Dobili smo i najmanju 4K kameru do sada. Pa onda i Samsungove SUHD televizore koji nude najoštriju sliku do sada po znatno nižoj cijeni, a tajna im je u nanokristalima koji su najvažniji element matrica njihova ekrana.
Neke su inovacije dospjele iz vojne u civilnu uporabu poput TriFana 600, zrakoplova koji može uzletjeti vertikalno. Onda je tu i ponešto ozbiljnije, primjerice stilben, kristal koji može otkriti radijaciju, a kad je otkrije, zasja i promijeni boju u ružičastu. Inovacija je doista bilo bezbroj, a mi vam donosimo izbor 10 onih za koje mislimo da ćete u njima prepoznati najvišu upotrebljivost.
>> Usjeve prate dronovi, sije se uz pomoć satelita, mreže održavaju roboti...