Već se desetljećima susrećemo s prokletstvom i blagoslovom kada se hrvatski gradovi početkom ljeta prazne od lokalnog stanovništva i nadomještaju ih sve brojniji turisti. Već dugi niz godina ovo pravilo vrijedi kako za Zagreb tako i za jadranske gradove. U tom periodu, velik broj ljudi, što iz nužde, što iz želje, posvećuje se sezonskim poslovima u turizmu, iznajmljivanju stanova ili apartmana ili poduzetničkim pothvatima.
Povratak u "stvarni“ život događa se uglavnom s povratkom djece u školske klupe – prvi ponedjeljak u rujnu počinje nastava na kontinentu, a tjedan ili dva kasnije prvo školsko zvono se oglašava u jadranskim mjestima i gradovima.
Tek s tim prvim zvonom kreću bilo kakva razmišljanja naših sugrađana o odlukama i planovima koji se tiču trenutnog ili budućeg posla, životnih briga, kredita, investicija, prilika, obitelji ili možda obrazovanja... Do tada je sve podređeno turističkoj sezoni, a u određenom broju slučajeva i višemjesečnom godišnjem odmoru.
Upravo zato što krajem listopada napokon završava i to "bablje ljeto" te se život vraća u normalu nakon turističke sezone, odlučili smo napraviti inventuru obrazovanja, koja su danas više nego ikad potrebna, ali i dostupna.
Obrazovanje odraslih
U posljednjih desetak godina često se kroz javnost ponavlja podatak da tek svaki četrdeseti radno sposobni stanovnik Hrvatske sudjeluje barem jednom mjesečno u nekom obliku učenja, a u što se ubrajaju čak i konferencije, kratki tečajevi, jednodnevni seminari i sl.
Formalno obrazovanje odraslih predstavlja samo jedan segment cjeloživotnog učenja, ali ono je namijenjeno onima koji traže način za profesionalno napredovanje, promjenu karijere ili zapošljavanje u željenom sektoru.
Broj polaznika opsežnijih školovanja koje smo zatražili i dobili od Agencije za strukovno i obrazovanje odraslih pokazuje da godišnje prosječno 40.000 odraslih upiše neki od formalnih programa obrazovanja.
Stavimo li na stranu programe digitalnog obrazovanja, u proteklih nekoliko godina polaznici diljem Hrvatske upisivali su najčešće programe usavršavanja i osposobljavanja iz sektora graditeljstva, prometa i logistike, prerade i obrade drva te prehrane. Ovim podacima zasigurno su pridonijele i mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode radi popunjavanja radnih mjesta u turizmu i sve češće u graditeljstvu.
Aktivnost odraslih u obrazovanju prilično se razlikuje od regije do regije i svaka od njih ima svoje specifičnosti pa smo stavili u omjer broj pojedinaca koji su upisivali programe obrazovanja i broj stanovnika kako bismo dobili rang listu županija.
Iznenađujuće, na prvom mjestu po sudjelovanju u formalnom obrazovanju odraslih (dakle, ne u cjeloživotnom učenju), zadnjih pet godina nalazi se Koprivničko-križevačka županija (3,35 posto), a TOP5 zaokružuju Požeško-slavonska županija (2,03 posto), Grad Zagreb (1,86 posto), Vukovarsko-srijemska (1,35 posto) i Međimurska županija (1,11 posto).
U vodećih deset nalaze se još Brodsko-posavska (0,88 posto), Splitsko-dalmatinska (0,75 posto), Istarska (0,66 posto), Varaždinska (0,56 posto) i Primorsko-goranska županija (0,50 posto).
S obzirom na to da je predviđanje trendova moguće napraviti jedino korištenjem podataka, sredinom ove godine odlučili smo u Algebri napraviti indeks poželjnosti i popratiti trendove prošlih godina kako bismo mogli predvidjeti što će od digitalnih obrazovanja obilježiti školsku godinu ispred nas.
Digitalna zanimanja
Algebrin Indeks poželjnosti obrazovnih programa izračunan je temeljem podataka o gotovo 10.000 ljudi koji su se tijekom posljednjih pet godina prijavljivali za razne programe formalnog obrazovanja iz područja poput: razvoja aplikacija, informacijskih tehnologija, internetskog marketinga, baza podataka, poslovnog razvoja.
Ovaj indeks ima puno veću težinu od anketnih podataka jer je izračunan na temelju prijava pojedinaca koji su odabirom zapravo iskazali koja su područja ona u koja su spremni investirati od četiri do šest mjeseci pohađanja predavanja i vježbi.
Polaznici raznih vrsta programa obrazovanja u Algebri primarno su pojedinci u potrazi za novim vještinama koje će ih učiniti konkurentnijim na tržištu te im omogućiti napredovanje ili zaokret u karijeri. Samim time, Algebrin indeks poželjnosti pokazuje koje vještine i znanja hrvatski građani danas smatraju ključnima te ih prepoznaju kao kompetitivnu prednost za napredovanje, promjenu karijere ili zapošljavanja.
Developerski, tj. programerski programi bilježe najstabilniji i kontinuirani raste zadnjih pet godina, što ne iznenađuje s obzirom na situaciju na hrvatskom i globalnom tržištu rada gdje su programeri trenutačno jedan od najtraženijih profila. Činjenica da je na vrhu interesa tehnologija poput Microsoft C# govori i o korelaciji između oglasa za posao koji se otvaraju na job portalima.
Uz bok programerima nalaze se i sistemski administratori, za koje su pojedinci jakom penetracijom usluga u oblaku mislili da se neće više toliko tražiti pa su prije dvije godine imali negativan trend, međutim sve veća potreba za integracijom raznih sustava u oblaku i novi nastavni kurikulumi, ponovno su lansirali u više sfere interesa.
Gledajući podatke zadnjih pet godina karijera u internetskom marketingu se pokazuje kao najpoželjnija – ljudima omogućuje ubacivanje u sasvim novi spektar poslova u marketinškim odjelima, agencijama ili tvrtkama, dok pojedincima otvara i odličnu priliku za samostalni (freelance) posao.
EU fondovi su doživjeli svoj vrhunac interesa u 2015. godini i zatim je došlo do smanjenja, no krajem pretprošle i početkom ove godine ponovno se dogodio nagli porast interesa, a vjerojatno potaknut i najavama novih zapošljavanja i sve češćih otvaranja poziva za prijavu na EU projekte.
Kod digitalnih zanimanja je sve jače izražena ta raznolikost poslova koji se otvaraju i pojavljuju te sudeći prema oglasima za zapošljavanje koji se javljaju na hrvatskim i EU portalima za zapošljavanje, pred nama su posebno zanimljiva zima i proljeće, kada se otvara ponajviše prilika za novo zapošljavanje i prilike "digitalcima".
nije se jos dogodilo da neki neki covik iz rvatske..jer ga nema..objasni..sta su to nepovratni fondovi..zato stoka i misli dobiva nesto mukte..a nezna cila hrvatska je prodana ..oni su robovi u vlastitoj drzavi..a ta nepovratna sredstva ce im i unuciunuci vracati..ha..ha..koja debilana.