Reforma obrazovanja bila je glavna tema današnjeg okruglog stola "Kako izgraditi sustav koji stvara one koji žele i mogu uspjeti" održanog na prvi dan Microsoftove konferencije WinDays16, koja se ovaj tjedan održava u Poreču.
Voditelj radne skupine za izradu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić uvodno je održao predavanje o toj reformi. Jokić je rekao da je Hrvatska jedna od najljepših zemalja na svijetu, ali da 26 godina zanemaruje svoj ključni potencijal - ljudski. Citirao je Stjepana Radića, koji je 1904. godine rekao da je "hrvatska škola takva da potiče učenje na pamet, idealna je za biflante, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima".
- Ono što djeca uče u školi nije bitno niti za njihov život niti za njihov posao - rekao je Jokić, koji je također iznio niz zabrinjavajućih podataka o neznanju hrvatskih učenika. Prikazao je i fotografiju s razuzdane proslave maturanata na kojoj se vide, kako je rekao, statusni simboli našeg društva - barjak, boca Jack Danielsa i bijeli Marlboro.
Jokić je rekao da je u 14 mjeseci 436 ljudi iz svih dijelova društva, nastavnika, ljudi sa sveučilišta i iz privatnog sektora, napravilo 55 prijedloga kurikularnih dokumenata, i to na vrijeme, što je, rekao je, rijetkost u Hrvatskoj.
- U samoj reformi dogodila se reforma - rekao je, dodajući da je to možda prva reforma koja se dogodila odozdo, bottom up.
Jokić je rekao da sustav ne može razviti osobu, već da može stvoriti okruženje da se djeci i mladima omogućuje da se razvijaju u osobe koje u punoj mjeri ostvaruju osobne potencijale, osobe koje su osposobljene za nastavak obrazovanja, rad i cjeloživotno učenje, osobe čiji odnos prema drugima počiva na uvažavanju dobrobiti drugih... Kao vrijednosti istaknuo je znanje, identitet, odgovornost, solidarnost, integritet, poštivanje, zdravlje, te poduzetnost kao prepoznavanje prilike, aktiviranje svog potencijala i preuzimanje rizika.
- Mi kao društvo ne preuzimamo rizik. Težimo statusu quo - rekao je Jokić.
Jokić je rekao da vrtić ne treba postati škola već treba ostati vrtić, da dijete uči kroz najsloženiji sustav, a to je igra.
Jokić je rekao da proces ima podršku sadašnje i prošle vlasti, svih sindikata u obrazovanju, te opću javnu podršku.
- Naša ideja je bila, a vidim da je Vlada to i prihvatila, da se već u ovoj godini eksperimentalno krene s kurikulumom - rekao je Jokić, dodajući da bi samo uvođenje trebalo biti postupno jer naglo uvođenje nije dobro. Naglasio je važnost opće javne podrške projektu.
- Ne radi se o projektu jedne političke stranke ni interesne skupine, radi se o nacionalnom projektu - rekao je, zaključujući na kraju izlaganja da "Hrvatska može biti sve" te da njezini ljudski potencijali mogu biti jednako vrijedni kao i prirodne ljepote.
Jokić je na samom okruglom stolu koji je uslijedio rekao da se često pogrešno smatra da su ljudi u školstvu nepoduzetni.
- Promjena se možda neće dogoditi preko noći, ali ako pokušamo iskreno, čak i ako ne uspijemo, uspjet ćemo idući put - rekao je Jokić. Rekao je da im uzori nisu bili obrazovni sustavi drugih zemalja.
- Imamo dobru i dugu tradiciju obrazovanja, ali ne želimo se mijenjati. Imamo sve elemente, ali smo spori, ima puno inercije. Netko nas treba pogurati - rekao je Jokić.
Graham Brown - Martin, osnivač think tanka Learning Without Frontiers, rekao je da postojeći obrazovni sustav više nije učinkovit te je doveo u pitanje uvjerenje da će primjena tehnologije na postojeći sustav uroditi plodom.
- Ako ste loš učitelj, tehnologija vas neće učiniti dobrim učiteljem - rekao je Brown - Martin. Također je rekao da nastavnici trebaju podršku od politike, ali i cijelog društva.
Mislav Balković iz Algebre rekao da će učitelji biti ključ reforme.
- Sadašnje hrvatske škole takve su zbog samog sustava i naše kulture jer je lakše predavati kao sada - rekao je Balković, te dodao da će reforma najbolje upaliti ako se stvore uvjeti da se učitelji nastoje promijeniti. Bolković je rekao da je reforma ogromna te da, iako nije zadovoljan svakim detaljem, čini ogromnu razliku u odnosu na postojeće stanje. Balković je također rekao da bismo se možda trebali upitati treba li nam toliko učitelja u odnosu na broj učenika kada se uzme u obzir depopulacija.
Anthony Salcito iz Microsofta rekao je da postoji previše negativnosti u odnosu prema nastavnicima te da neki cijene tehnologiju više od nastavnika, što ne odgovara stvarnosti.
- Ono što svi možemo učiniti jest da aktivnije slavimo nastavnike - rekao je Salcito, dodajući da mnogi nastavnici žele da se njihov rad prepozna te da plaće, iako nisu odlične, ionako nisu ono zbog čega nastavnici odabrali taj poziv.
Tauno Olju, izvršni direktor u EY-u Hrvatska, rekao je da ga nikada ne prestaje iznenađivati koliko mladi nakon obrazovanja imaju malo vještina koje mogu primijeniti u radu.
- To je definitivno jedan problem koji nije prisutan samo u Hrvatskoj - rekao je Olju.
Jokić je stao u obranu starijih nastavnika rekavši da su oni možda skloniji promjeni od mlađih. Govoreći o podršci politike, rekao je da su potrebne četiri godine da bi se vidjele promjene, a da političari najčešće nemaju četiri godine pa žele brze promjene. Lasse Leponiemi, CEO SCOOL-a, finske tvrtke koja se bavi reformom obrazovanja, rekao je da, kada nešto mijenjamo, trebamo biti dovoljno strpljivi da bismo vidjeli promjene.
Zbog Štulića i Mile Kekina u lektiri,ovog lika treba "oderati".