Električni automobili već su godinama jedna od vodećih tema autoindustrije i u Hrvatskoj se promoviraju kao glavna, ekološki prihvatljivija alternativa benzinskim i dizelskim automobilima. Prepreka snažnijoj elektrifikaciji prometa na ovim prostorima i dalje je visoka cijena automobila na električni pogon, kao i nedostatak punionica. No što je s stlačenim prirodnim plinom (CNG), ekološki prihvatljivim fosilnim gorivom o kojem se slabo priča, a Hrvatska ga ima napretek?
Prirodni plin sastoji se pretežito od metana i nalazimo ga u prirodnim podzemnim nalazištima u plinovitom stanju, a poznat je još i kao zemni plin. Pozicionirao uz obnovljive izvore energije u procesu dekarbonizacije prometa i smanjenja emisije stakleničkih plinova. U Hrvatskoj postoje dva nalazišta, jedan u Molvama u kojima se nalazi najsuvremeniji pogon za vađenje i preradu plina u ovom dijelu Europe, te proizvodne platforme u sjevernom Jadranu. Međutim, u Hrvatskoj, prema podacima European Alternative Fuels Observatory kojeg financira Europska komisija, u 2019. godini bila su samo tri osobna vozila na CNG.
Za usporedbu, u Italiji nešto manje od milijun vozila ima pogon na prirodni plin, u Njemačkoj gotovo 90.000. No treba istaknuti da kod nas postoje tek četiri punionice za CNG, dok u Italiji postoji 1.378 punionica, a u Njemačkoj 876. Bitno je naglasiti da trećina ukupno iskorištene energije u EU odlazi na promet, od čega oko 70 posto na cestovni promet. U Hrvatskoj je taj postotak i viši, 88 posto od čega je udio LPG-a 4 posto, a CNG-a manje od jedan posto.
Prednosti CNG-a kao pogonsko gorivo za automobile
Trenutačno u svijetu prometuje oko 20 milijuna vozila pogonjeni prirodnim plinom. Prirodni plin je resurs koji je širom dostupan, njegovim izgaranjem nastaje manje nepoželjnih plinova od benzinskog ili diesel goriva te LPG-a, stoga je CNG je ekološki vrlo prihvatljiv kao pogonsko gorivo.
Neke od prednosti su:
• Drastično manja emisija čestica u odnosu na diesel automobile
• Manja emisija CO2 u odnosu na benzinska i diesel vozila
• Jeftinija cijena plina u odnosu na benzin i diesel
• Jednako se brzo puni u automobil kao i tradicionalna goriva, za razliku od električnih automobila
• Pogodan za sve vrste vozila, od automobila do autobusa, čak i brodova
• Prirodan plin prenosi se podzemnom infrastrukturom, pa na taj način dodatno smanjuje emisiju CO2 jer ga ne prevoze svakodnevno transportna vozila na fosilna goriva
Dieselgate i ponovni uzlet CNG-a u Europi
Nakon svih afera s diesel gorivima i manipuliranjem proizvođača na raznim testovima, Europska unija počela je davati više važnosti što čišćem ispuhu kojeg automobili proizvode te trenutno na prometnicama imaju oko 30 posto vozila na dizel, Hrvatska godinama većinom uvozi dizelaše iz Zapadne Europe te je od prošle godine u prometu više dizelaša (51 posto) nego benzinaca.
U Europi već vidimo primjere gradova koji zabranjuju ulazak u određene dijelove grada vozilima nižih EURO normi. Njemačka manje oporezuje plin kao gorivo te do 2027. oslobađa vozače kamiona od cestarina i omogućuje 30 posto poreznih olakšica za kupnju kamiona na plin, a Francuska oporezuje dizel da bi potaknula upotrebu plina u prometu. U zemljama EU, subvencije za vozila na prirodni plin dosežu i do 20.000 eura uz oslobađanje cestarina i drugih naknada.
CNG kao gorivo budućnosti transporta
CNG je zbog svojih energetskih svojstava troškovno vrlo učinkovita alternativa dizelskim gorivima u pomorskom, teškom kamionskom i željezničkom prometu. S niskom razinom emisije štetnih tvari i CO2 te većom energetskom učinkovitosti, uzrokuje dosta manje onečišćenja za biosferu i komplementarno je zahtjevima čistog i učinkovitog transporta. Osim brodova pogonjenih CNG-em, teški strojevi u rudarskoj djelatnosti i teški kamionski teret polako su počeli prelaziti na CNG kao gorivo upravo zbog koncentrirane snage koja ih može pokrenuti. Iskustva zapadnih zemalja poput Amerike, Kanade ili nama bliže Njemačke pokazala su da CNG može jednako efikasno poslužiti i kao gorivo željezničkog prometa. Uz financijski i ekološki aspekt, za transportni prijevoz važna je i infrastruktura te nesmetana mogućnost dalekog prijevoza, nešto gdje električna vozila još neko vrijeme neće moći parirati kada se radi o kamionima i teškim prijevoznim sredstvima. Osim zagađenja okoliša ispušnim plinovima, diesel transportna vozila, poput kamiona, stvaraju značajnu buku, dok CNG kamioni postižu i do 10% manje buke, što je važno u gradovima, ali i za same vozače koji su pod manjim stresom i mogu obratiti bolju pažnju na promet. Činjenica da CNG izgara puno čišće od diesela omogućava vlasnicima transportnih vozila da smanje servisne intervale na samo jednom do dva puta godišnje što se tiče ulja, filtera i katalizatora.
Situacija sa CNG u Hrvatskoj
Subvencije za plin kao gorivo i za izgradnju infrastrukture ne postoje iako za to postoje zakonski preduvjeti , kao primjerice Zakon o uspostavi infrastrukture koji je na snazi od kraja 2016. godine te se kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji se financira i iz naknada za motorna vozila, daju subvencije za ekološki učinkovita električna i hibridna vozila.
S obzirom da je u Hrvatskoj u prometu 67 posto vozila starijih od 10 godina, teretna vozila su prosječno dvostruko starija, a dvije trećine od 1,7 milijuna autobusa je starije od deset godina, za građane i okoliš bi bilo korisno da država u svoja energetska promišljanja uključi i poticanje korištenja CNG-a.
Sadržaj omogućio GPZ
