Facebook treba razvaliti na komade jer je šef kompanije, Mark Zuckerberg, postao previše moćan, rekao je Chris Hughes koji je sa Zuckerbergom osnovao najveću svjetsku društvenu mrežu u sobi njihova studentskog doma na Harvardu prije 15 godina. Hughes je to napisao prošlog tjedna u uvodniku jednih od najutjecajnijih svjetskih novina, The New York Timesa, navodeći kako je Zuckerbergova predanost rastu dovela do žrtvovanja sigurnosti i uljuđenosti zbog klikova te je upozorio da njegov globalni utjecaj zapanjuje. Podsjetio je kako Facebook danas nije samo Facebook nego je i Instagram te WhatsApp, a da uprava funkcionira više kao neko savjetodavno tijelo nego kao kontrolni mehanizam goleme Zuckerbergove moći. Hughes opisuje i Zuckerbergovu pragmatičnost.
Kupuje i kopira konkurente
Niti jedan investitor ne želi se više vezati za bilo kojega od Facebookovih konkurenata jer zna da će ga Facebook ili kupiti ili kopirati ono u čemu je bolji od njega samog pa na dulje staze nitko nema nikakve šanse protiv kompanije koju je prvotno zamišljena kao sveučilišna mreža za bolje povezivanje studenata. Sada je, navodi Hughes, Facebook gigant koji podriva poduzetništvo i smanjuje mogućnosti potrošačeva izbora. Za njega je najproblematičnije što Mark Zuckerberg ima takvu moć da može kontrolirati slobodu govora, to je bez presedana, jer može nadgledati, organizirati pa i cenzurirati konverzacije dvije milijarde ljudi koliko koristi njegovu društvenu mrežu.
– Američka vlada mora razbiti Facebookov monopol te regulirati kompaniju na način da je ona odgovornija prema američkim građanima – smatra Hughes pozivajući da se najprije od Facebooka odvoje Instagram i WhatsApp te da se Zuckerbergu zabrani bilo kakva nova akvizicija u sljedećih nekoliko godina.
– I tada će Facebook ostati visokoprofitabilnom kompanijom s milijardama koje može ulagati u nove tehnologije, a tako oslobođeno tržište takve će aktivnosti samo potaknuti – rekao je nekadašnji Zuckerbergov kolega koji je s njim ostao u prijateljskim odnosima podvlačeći da je šef Facebooka i dalje čovjek, ali ga upravo to i čini ranjivim, a moć u njegovim rukama opasnom.
No, ipak je Mark Zuckerberg napravio jedan važan korak. Facebook je dopustio znanstvenicima s legitimnim projektima pristup svojim bazama podataka kako bi se otkrilo na koji se način njime šire dezinformacije i tko ih distribuira, odnosno na koji se to način najveća društvena mreža može koristiti kako bi se utjecalo na rezultate izbora u nekoj državi. Još zanimljivije, Facebook to financira sam.
U prvoj fazi angažirano je 60 znanstvenika iz cijelog svijeta koji su podijeljeni u 12 grupa. Zadatak im je pronaći kako se šire lažne vijesti, tko ih širi i kako ih prepoznati. U fokusu su Njemačka, Čile, Italija i Sjedinjene Države. Znanstvenicima će se dopustiti pristup podacima o linkovima koji se dijele, demografiji, spolu i dobi.
Širenje lažnih vijesti
Te istraživače odabrala je neprofitna skupina Social Science Research Council uz Brooklyna te Social Science One sa Sveučilišta Harvard. U financiranje je uključeno i osam dobrotvornih organizacija, samom Facebooku onemogućeno je sudjelovanje u odlučivanju. Primjerice, istraživat će se širenje lažnih vijesti Facebookom i Twitterom za općih izbora u Njemačkoj prije dvije godine. Zanimljivost je kako će se u projektu istraživati i Čile, a ima i onih koji upozoravaju kako studije ne obuhvaćaju zemlju s najvećom bazom korisnika Facebooka – Indiju.
