Fotošopirane fotografije slavnih na naslovnicama magazina odavno su ušle u povijest, no je li friziranje informacija ograničeno samo na poznate osobe? Nismo li danas i svi mi koji se koristimo društvenim mrežama pod svojevrsnim pritiskom da se pred svojim prijateljima (i onima kojima želimo da nam to postanu) prikazujemo u najboljem mogućem svjetlu? Koliko ste daleko voljni otići u smišljanju najdojmljivijeg i najduhovitijeg statusa na fejsu? Sigurno ste ne jednom u društvu komentirali fotografije manekenki ili glumaca s plakata ili novina i pitali se je li to stvarna osoba ili kreirana na računalu u Photoshopu. Ili pak čitate intervju neke poznate osobe i ne možete vjerovati da je baš tako kako ona odgovara. Ako je nešto predobro da bi bilo istinito, često će se ispostaviti da i nije istina ili, kolokvijalno rečeno, da je “nabrijana” zbog boljeg dojma.
Vjerojatno mnogi čitatelji zamjeraju medijima da ih tako dovode u zabludu, no jeste li se zapitali činite li katkad i sami tako nešto? Kako se vi ponašate na društvenim mrežama? Internet je gotovo svima omogućio svojevrstan izlazak na pozornicu. Naši Facebook-zidovi naše su naslovnice magazina, a jedini ste urednik – vi sami. Slažete li se da pridodajemo puno važnosti komunikaciji na društvenim mrežama, i to najviše samoj prezentaciji te komunikacije? Ponašamo se kao poznate osobe, ali u svom malom svijetu. Bilo da na fejsu biramo profilnu fotografiju više sati da nas ona prikaže ljepšima ili pokušavamo na Twitteru napisati misao dana za koju se potajno nadamo da će postati viralnom. Naravno, istodobno nam u opisu profila stoji da nas nije briga što ljudi misle o nama... Lajkamo sve stvari koje nas nužno ne zanimaju, ali za koje želimo da naši prijatelji vide da smo lajkali, od političkih nazora preko vjerskih sve do potrošačkih navika. Tako se želimo prikazati duhovitima, da znamo izabrati najbolji viralni video i preporučiti ga prijateljima, ali se prikazati i ušminkanijim nego što većinu dana jesmo.
Jednostavno posvetite koju minutu pozornosti detaljima svojih prijatelja na fejsu, uvijek možete naći korisnike koji imaju profilnu fotografiju koja ih prikazuje atraktivnijima nego što jesu. Drugi pak “pretjeranim” dijeljenjem viralnih videa, viceva ili fotografija traže taj lajk od vas valjda kao potvrdu da su pravi “zabavljači”, a da ne govorimo o pobornicima političkih opcija i spamerima.
Ovo “fotošopiranje” naše društvene komunikacije nije ograničeno samo na Facebook, dobar primjer je i LinkedIn – društvena mreža za poslovnjake. Tamo se prezentirate potencijalnom poslodavcu, provjerite nekoliko profila i vidjet ćete da korisnici pod vještine dodaju sve, od pranja suđa pa do praktički izrade svemirskog broda! Samim ˝fotošopiranjem˝ sebe i svoje komunikacije radimo doslovce što i sami zamjeramo medijima kada ih kritiziramo u prezentaciji slavnih koji žele nove fanove. Tako se ni mi “obični smrtnici” ne razlikujemo, i mi želimo svoj komadić slave ili svoje fanove. Od nastanka fenomena društvenih mreža do danas imate gomilu servisa za kupnju fanova što točno odražava kako koristimo društvene mreže. Jednostavno, društvene su mreže omogućile da nastupamo kao političari pred masama, samo što je ovdje riječ o virtualnim masama. Kada skupite puno komentara i lajkova na svojim statusima, kao da ste upravo održali strastven i dojmljiv koncert pred rasprodanom publikom! Nakon toga samo želite nastavak turneje!
>> Šokirani? Špijuniraju nas putem Facebooka, Googlea, Skypea...
>> Facebook razmatra nove sustave borbe protiv govora mržnje
