Portal Space.com tražio je znanstvenike, fotografe, pisce i povjesničare da izaberu najbolje fotografije svemira.
Ispitanike je bez sumnje najviše oduševila prva fotografija Zemlje koju je snimio astronaut s Apolla 8 Bill Anders 24. prosinca 1968. godine. Njegova letjelica prva je obletjela Mjesec.
– Ta je fotografija postala ikona pokreta za očuvanje okoliša – kazala je astronomka Jill Tarter, suosnivačica Instituta SETI koji se bavi istraživanjem izvanzemaljske inteligencije. – Omogućila nam je da se vidimo kao Zemljani koji žive na jedinstvenom, krhkom i prekrasnom planetu. Taj je pogled danas još važniji. Mnogi izazovi s kojima se danas suočavamo traže dugo razmišljanje i globalnu suradnju, a ne trpe nacionalne granice – dodala je Tarter. Njezin izbor fotografije "Earthrise" podržala je astronomka Pamela Melroy, jedna od dvije žene koja je upravljala space shuttleom.
Klasici
Za "Earthrise" su glasovali i viši znanstvenik za projekte NASA-e John Mather i spisateljica knjiga o svemiru i znanosti Dava Sobel. Ona je uz ovu fotografiju istaknula i onu snimljenu svemirskim teleskopom Hubble 1995. godine, nazvanu "Hubble Deep Filed". Tih je godina ona predstavljala najdublji pogled u svemir. To se postiglo kombiniranjem različitog svjetla tijekom nekoliko sati.
Obje je fotografije dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Frank Wilczek s MIT-ja nazvao klasicima. Fotografija koju je on izabrao nazvana je "Zemlja s Marsa", a snimljena je kamerom s NASA-inog rovera Spirit. To je prva fotografija Zemlje snimljena s površine planeta daljeg od Mjeseca.
Astronom Greg Laughlin sa sveučilišta Kalifornija izabrao je fotografije planeta Neptuna i njegova mjeseca Tritona koje je snimila NASA-ina letjelica Voyager 2 1989. godine. – Na njoj nema lažne boje, nema smicalica ili unaprijed određenog programa – kazao je Laughlin i dodao kako su fotografije smirujuće, misteriozne i estetski savršene.
Nekada su značenja važnija od estetske vrijednosti fotografije
U nekim su slučajevima značenja važnija od estetske kvalitete fotografija. To je slučaj s fotografijom koja prikazuje kacige i svemirska odjela prekrivena mjesečevom prašinom nakon posljednjeg čovjekova hodanja Mjesecom. Fotografija je snimljena 1972. tijekom misije Apollo 17. – Simbolizira NASA-u u trenucima kada je bila najbolja te naša nadanja za daljnja istraživanja – kazao je znanstvenik Alan Storm koji je izabrao ovu fotografiju.
Znanstvenik Phillip Chamberlin izabrao je prekrasnu fotografiju Sunca, što ne treba čuditi jer u NASA-i radi na projektu "Solar Dynamics Observatory" koji prikuplja podatke baš o tome nebeskom tijelu.
>>Felix otkrio svoje najveće strahove prilikom skoka iz svemira
To su onda kvaziznanstvenici, jer fotografija svemira nemože postojati, obzirom na dimenzije. Fotka dijela svemira da ali cijelog nikada. Pa ako su znanstvenici neka onda tako i promatraju, ali čini mi se da se tu radi o Severinama.