Godina na izmaku među informatičarima će ostati upamćena po dva trenda koja su se doduše očekivala - ali nipošto već ove godine. Ljetos je prvi put broj prijenosnih računala prodanih u maloprodaji na najvećem svjetskom tržištu - američkom - nadmašio broj stolnih računala. Analitičari su već godinama upozoravali da nas čeka takav rasplet - no niti jedna analiza nije predviđala da će se to dogoditi već sada; prevlast prijenosnih računala očekivala se, u najboljem slučaju, za nekoliko godina.
Od takvog trenda najviše je profitirao Intel, koji je na vrijeme shvatio usmjerio dobar dio svojih tehnoloških i marketinških resursa prema prijenosnim računalima. Time je na tržištu "običnih" procesora za stolne PC-e prepustio prostor AMD-u, koji u ovom trenutku ima i te kako konkurentne, često i superiorne proizvode. Prvi je put broj PC-a u američkoj maloprodaji temeljenih na AMD-ovim procesorima nadmašio broj računala s "Intel Inside" naljepnicom. Kao i u slučaju prijenosnih računala, riječ je o kratkotrajnom trendu, no vrlo znakovitom. Iz tromjesečja u tromjesečje AMD polako ali sigurno povećava udio na tržištu, posebice na tržištu procesora za servere, gdje je - kako smo to u Linku predvidjeli još lani - Itanium doživio posvemašnji krah.
Dva spomenuta trenda uočljivi su i na hrvatskom tržištu. Premda i dalje kaskamo za svijetom, hrvatsko je informatičko tržište ove godine zabilježilo rast koji je nadmašio prvotna očekivanja. Iako ne postoje precizne statistike, očito je da su hrvatski kupci promijenili i navike: računala se danas vrlo rijetko kupuju "u rinfuzi" - kupci se radije odlučuju za kupnju novih računala nego nadogradnju starih, a još rjeđe sami sklapaju računala u "kućnoj radinosti". "Romantično" doba informatike, kada se unedogled raspravljalo o gigahercima i čipsetovima, nepovratno je prošlo: danas se za matične ploče zanima malo tko osim servisera, a informatički pismena publika u specijaliziranom tisku radije čita o "gadgetima" koji koriste PC tehnologiju te o različitim prijenosnim i kućnim uređajima zabavne prirode.
Takvo preusmjeravanje interesa očito podržava industrija: pojava prvih dvojezgrenih procesora, što bi prije nekoliko godina bila prvorazredna senzacija koja ne silazi s naslovnica specijaliziranog tiska, ove je godine prošla gotovo bez publiciteta. Lani izdani Firefox ove je godine postao prva softverska hiperuspješnica proistekla iz open-source zajednice. Premda Internet Explorer dobivaju na pladnju, zajedno s Windowsima, korisnici ga sve češće odbacuju u korist kvalitetnijeg i sigurnijeg web-preglednika. Ostale perjanice open-sourcea poput Linuxa i OpenOfficea još ne nalaze put do najširih informatiziranih masa, ali zato to uspijeva različitim servisima kao što je Wikipedia te blogovima, koji su postali pravi fenomen.
U Hrvatskoj smo pak svjedoci fenomena broadbanda: država je uspjela natjerati monopolista da napokon ponudi širokopojasni internet po prihvatljiv(ij)im uvjetima. Sto tisuća korisnika DSL-a polako pretvara Hrvatsku iz internetske zabiti u dio cyber-svijeta.
iPod
Appleov MP3 player danas je popularniji nego što je Appleov Mac ikada bio. iPod je prava ikona 21. stoljeća, najpopularniji elektronički proizvod novoga milenija. Ove godine, zahvaljujući razumnijim cijenama na našem tržištu, raširio se i Hrvatskom.
Konzole
Nakon tržišta igraćih konzola, Sony bi mogao zavladati i njihovim ručnim inačicama. Baš kao i "pravi" PlayStation, njegova portabl-inačica PSP nudi više od igre: to je sasvim upotrebljiva stvarčica za gledanje filmova, slušanje glazbe i pristup internetu. Osim uspjeha PSP-a, vrijedi zabilježiti i izlazak novog Xboxa - nažalost, ne i u Hrvatskoj...
Media centri
Dok gadgeti poput iPoda postaju popularniji od računala, PC industrija priprema odgovor u obliku PC-a za dnevnu sobu, namijenjenih isključivo zabavi. Ove je godine prvi pravi Media Centar stigao na hrvatsko tržište, u režiji M-Sana. Pravi bum računala "ispod televizora", njihovo pravo širenje očekuje se dogodine, izlaskom Intelova Viiva.
Mobiteli
Dosadnu hrvatsku mobilnu svakodnevicu razbila je pojava trećeg operatera, koji je uspio iznenaditi suparnike niskim cijenama. Osim jeftinoće, drugih značajnijih novosti nije bilo. Bilježimo tek pojavu jednog novog-starog proizvođača: Siemens je postao BenQ Mobile. Kad može IBM, zašto i Siemens ne bi prodao najpopularniji odjel Kinezima?
