Od inovatora očekujemo puno, s pravom kažemo da je to pokretač razvoja gospodarstva u čitavoj državi. Stoga je apsurdno da još nemamo Zakon o inovatorstvu - kaže Marko Bubaš (70), predsjednik Udruge inovatora Hrvatske te Karlovačke županije. Ističe kako oni u Udruzi inovatora Hrvatske o tome pričaju već gotovo sedam godina, a 30. lipnja 2010. konačan tekst Zakona i Pravilnika predali su u Ministarstvo gospodarstva.
– Svi nas tapšaju po ramenima i govore kako je prijedlog zakona dobar, nitko nema primjedbi i kako nam to treba, ali političare do sada nismo uspjeli ‘natjerati’ da ga i usvoje. Njime bi se, po modelu koji imaju sve velike zemlje, pa tako i, primjerice Njemačka i Slovenija, regulirao odnos autora inovacije i poduzeća koje primjenjuje njegove inovacije. Zakon bi se primjenjivao u poduzećima, tvrtkama, obrtima, fakultetima i institutima. Upravo na tim nam mjestima rapidno pada broj patentiranih inovacija iako se u tom sektoru, kao i svugdje na svijetu, očekuje najveći broj najvrijednijih inovacija. Po tom bi Zakonu, institucije, tvrtke, fakulteti imali odgovornu osobu koja bi pratila određenu inovaciju od ideje, preko realizacije, do patentne zaštite te do adekvatne nagrade. Ukoliko je neki radnik osmislio tehničko unapređenje koje tvrtka koristi, po zakonu bi imao pravo na naknadu čak pet godina. Ukoliko se, pak radi o inovaciji koju je autor zaštitio, tvrtka, koja inovaciju primjenjuje u radu, isplaćivala bi mu godišnju naknadu 20 godina, koliko obično vrijedi zaštita ili sve dok inovaciju koristi u proizvodnji i na njoj zarađuje - pojašnjava Marko Bubaš. Dodaje da bi se na taj način poticale inovacije, te nova rješenja, jer bi od njih imali koristi radnici, znanstvenici, ali i poslodavci. Danas je isplata naknade samo dobra volja poslodavca koje uglavnom – nema.
>> Ruđer Bošković i inovatori zajedno će inovacije razvijati i komercijalizirati
