Na struju, benzin ili dizel

Koji auti najviše zagađuju: odgovor bi vas mogao iznenaditi

Foto: Toyota
1/4
12.03.2024.
u 15:02

Automobili na benzinske i dizelske motore, hibridi i električna vozila emitiraju otprilike istu količinu onečišćenja u proizvodnji, zanemarimo li bateriju kod 'strujića'. No, uključimo li u kombinaciju i bateriju, električari su u prosjeku 40% prljaviji za proizvodnju od drugih vozila. Ipak, to nadoknade u dvije godine vožnje bez emisija.

Da biste točno znali koliko automobil emitira onečišćenja koje zagrijava planet, potrebno je uzeti u obzir cijeli njegov životni ciklus — ne samo ono što izlazi iz ispušne cijevi, već i ono što je bilo potrebno da se automobil proizvede i doveze do prodajnog salona. Automobili na benzinske i dizelske motore, hibridi i električna vozila emitiraju otprilike istu količinu onečišćenja u proizvodnji, sve dok ne pogledamo kolikim zagađenjem rezultira proizvodnja baterije električnog automobila. Potpuno električni automobili koriste velike baterije izrađene od materijala koji zahtijevaju intenzivno rudarenje, većinom je riječ o rijetkim metalima. Zbog toga su u prosjeku 40% prljaviji za proizvodnju od hibridnih vozila i vozila na benzinski ili dizelski pogon, pokazuje jedno istraživanje. Međutim, slika se mijenja obuhvatimo li cijeli životni ciklus automobila. Benzinci i dizelaši najčišći su za proizvodnju – jer nemaju te velike baterije - ali su najprljaviji tijekom svog životnog vijeka, odnosno najviše zagađuju dok rade. Tradicionalni motori s unutarnjim izgaranjem proizvode najviše emisija 'od izvora do kotača', koje dolaze iz proizvodnje i samog korištenja goriva. Hibridna i plug-in hibridna vozila — koja također koriste benzin — ispuštaju otprilike polovicu ugljičnog dioksida u odnosu na 'obična' vozila, dok potpuno električni automobili proizvode manje od četvrtine.
Električna vozila najintenzivniji su izvor CO2 tijekom proizvodnje, ali emitiraju najmanje ugljičnog dioksida tijekom svog životnog vijeka: 40% manje od automobila pogonjenih dizelskim ili benzinskim gorivom. Jedna studija, navodi CNN, pokazuje da nakon otprilike dvije godine zagađenje 'ušteđeno' vožnjom električnog automobila nadoknađuje onečišćenje koje je generirano tijekom njegove proizvodnje. Naravno, i tu se valja ograditi – da bi električni automobili kroz njihovo korištenje uistinu bili 'zeleni', trebalo bi ih puniti energijom iz obnovljivih izvora.

VEZANI ČLANCI:

Hibridi su u zlatnoj sredini - u prosjeku proizvode oko 17 posto više ugljičnog zagađenja od električnih vozila. Ali nisu ni svi hibridi jednaki. Čisti hibrid radi na benzin i pohranjuje energiju akumuliranu kočenjem, a povremeno i višak energije iz ICE motora, što taj tip vozila čini učinkovitijim u potrošnji goriva od običnih automobila. Plug-in hibridi, s druge strane, nude najbolje od oba svijeta — pouzdanost i domet automobila na benzin ili dizel, ali uz manje zagađenja, te nižu potrošnju goriva. Nadalje, od potpuno električnih automobila plug-in hibridi su jeftiniji. Plug-in hibridi koriste baterije slične onima koje se ugrađuju u električne automobile i obično mogu prijeći 70-80 kilometara samo na struju. Imaju, naravno, i spremnike goriva pa se mogu prebaciti na način rada na koji funkcioniraju čisti hibridi, a nakon što se baterija isprazni mogu raditi i samo na benzin. Neki plug-in hibridi po količini zagađenja tijekom čitavog životnog ciklusa stoje rame uz rame s potpuno električnim vozilima. Tu se izdvaja Toyotin Prius u plug-in inačici, kao vozilo koje – zahvaljujući čimbenicima poput oblika i težine - najmanje zagađuje okoliš. Prius plug-in bitan je model za Toyotu, jer podržava viziju budućnosti tvrtke, gdje potrošači imaju izbor između električnih vozila i naprednijih hibrida. Toyota, naime, smatra da treba ponuditi široku paletu različitih pogonskih sustava jer niti svima može odgovarati isti tip automobila, niti si svatko može priuštiti električni automobil. Stoga je razumljivo da je električnih automobila općenito na cestama najmanje, bez obzira na već nekoliko godina intenzivne poticaje i zagovaranje tog tipa pogona na svim europskim razinama. Milijuni ljudi diljem Europe u potrazi su za novim automobilima, a ne mogu si priuštiti električni model. I hibridi bi tu činili veliku razliku, govorimo li o ukupnim CO2 emisijama; ne treba u smislu čišćenja planeta pogled upirati isključivo u električne aute.

 

Komentara 22

Avatar Ivan Grozni
Ivan Grozni
16:18 12.03.2024.

Ok . Ajmo reći da ste u pravu ali niste naveli sve . Kaj se desi sa baterijom E automobila kad crkne ? Koliko je to onda zagađenje ? Jedino kompletno istraživanje sa svim parametrima radili su Šveđani a oni kažu da u kompletnom životnom ciklusu svih vrsta automobila onaj na E pogon zagađuje 28% više od drugog zagađivača po redu a to su dizeli čak i ako se svi maksimalno recikliraju .

EJ
ejStef
17:03 12.03.2024.

Nagledao sam se tih "poštenih" studija, to je poprilično u skladu s onime što se u prošlom sustavu nazivalo poštena inteligencija... Sjećam se jedne Njemačke studije gdje se dokazivala štetnost nuklearki na način da je beton za nuklearke kalkulirala s termoelektranom na ugljen, a za vjetroelektrane na "čistu" energiju. Uz to je uspoređivala nazivne snage elektrana, a ne proizvedene GWh. Samo za napomenu, kod nas je iskoristivost solara oko 13% instaliranog kapaciteta, vjetra oko 25%, dok su nuklearke na preko 90%... Što se tiče automobila, ako se računa da Njemačka i npr. Poljska koriste jako puno termoelektrana na ugljen (i plin), onda bi električni auti zapravo emitirali najviše CO2... Vodik je budućnost, no danas se i dalje najviše vodika dobiva iz fosilnih goriva, i to se energetski utroši nekoliko puta više goriva po kW. Kod elektrolize je ista stvar... Vodik će biti isplativ kada cijena goriva bude nekoliko puta viša od današnje, a vidimo da s k tome ide. Tako je bilo i sa strujom, zeleno se isplatilo tek kada je struja otišla u nebo... Zato Njemačka ima najskuplju struju u Europi i to je jedan od razloga što je skoro sva industrija pobjegla.

SI
SirOliver69
17:21 12.03.2024.

Problem u tim računicama je: što se definira kao zagađenje? Trenutno je zbog globalnog zatopljenja, jedina komponenta zagađenja koja se promatra CO2. I tu se električna vozila često idealiziraju pa su učestale karikature u kojima vozač sretno sjedi u automobilu iz kojeg izlaze cvjetići, ali tu je i kabel koji ga spaja na termoelektranu iz čijih dimnjaka suklja crni dim. Koja strana tu više pretjeruje teško je reći. Međutim, CO2 nije jedino zagađenje. Vađenje litija ne troši samo struju i vodu, postupak dobivanja čistog Li uključuje podosta ružne kemikalije i otpadne vode u kojima ima puno teških metala koji su jako loši za okoliš. I kako sad usporediti kruške i jabuke tj. emisiju CO2 i zagađenje tla i podzemnih voda? Mogli bi se jednog dana probuditi, kao što često biva u novijoj povijesti, sa smanjenim udjelom CO2 u atmosferi, ali uništenim tlom i izvorima vode.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije