Deseci medalja na jednom natjecanju, odličja na drugome, pehari i priznanja na trećemu... Svako toliko hrvatski inovatori na svjetskim sajmovima i natjecanjima ostave konkurenciju daleko iza sebe te budu svrstani u sam vrh najuspješnijih. No što se sa svim tim izumima događa poslije? Cilj je svakog inovatora komercijalizirati svoju ideju, odnosno uspjeti plasirati gotov proizvod na tržište te ga prodati zainteresiranim kupcima. No put od ideje do zarade nije nimalo lagan i stoga ga "preživi" samo manjina, a oni kojima je to pošlo za rukom ističu da je za uspjeh potrebno puno rada i upornosti, ali i malo sreće. Petero hrvatskih inovatora koji su u posljednjih nekoliko godina pokrenuli posao danas osvajaju hrvatsko, ali i svjetsko tržište, a planova imaju napretek.
Pametni električni bicikli 21-godišnjeg Ivana Golubića iz Pisarovine prodaju se, naime, u Europi i Americi, na retro igraćoj konzoli odnedavno punoljetnog Karlovčanina Alberta Gajšaka igraju se i djeca i odrasli diljem svijeta, uspješni startup mladog Osječanina Matije Kopića kupila je poznata američka tvrtka Virtus Nutrition, a sustav za obranu od poplava "Vodom protiv vode" samoborskih tvrtki Corus i Majocommerce koristi se u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Kanadi, Australiji... Hit je u svijetu čim se za njega pročulo postao i plišani medvjedić sa senzorima "Teddy the Guardian" koji je pomagao u liječenju mališana u bolnicama, a njegove su kreatorice Zagrepčanke Josipa Majić i Ana Burica.
1. Teddy the Guardian
Počele su s idejom softvera za pomoć u poliklinikama, ali su ih odbili. No, tijekom prezentiranja ideje u bolnicama Ana Burica i Josipa Majić, studentice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, vidjele su da medicinske sestre igračkama zabavljaju djecu dok im pokušavaju izmjeriti temperaturu. I tada se rodila ideja o Teddyju the Guardianu, plišanom biometrijskom medvjediću koji ima mogućnost mjeriti vitalne znakove djece poput temperature, krvnog tlaka i zasićenosti kisikom.
Prvog medvjedića predstavile su 2014., postao je pravi hit jer "omogućava da odlazak doktoru bude dječja igra". Tisuće medvjedića otišle su u svijet, cijena jednog je iznosila 129 dolara. Kasnije je nastalo još proizvoda IG Guardiana, kompanije koju su osnovale i koja se proširila na šest kontinenata. Proizvodile su i žirafu koja mjeri ispravnost držanja te hrabrog lavića koji prikuplja i analizira podatke o stanju kardiovaskularnog sustava. Josipa Majić jednom je rekla da za uspjeh nisu potrebni početni kapital i infrastruktura, nego samo želja i vjera u ono što radiš.
2. MAKERbuino
Mladi je Karlovčanin Albert Gajšak u Hrvatskoj postao poznat gotovo preko noći kada se pročula vijest o njegovu senzacionalnom uspjehu na CES-u, najvećem sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu u SAD-u na kojem je sudjelovao početkom ove godine sa svojim izumom "MAKERbuinom". Riječ je o retro igraćoj konzoli koju kupac prvo mora sastaviti prije nego što zaigra igre na njoj.
- Nisam ja na tu ideju došao preko noći, to je više bio neki hobi koji sam godinama razvijao u slobodno vrijeme, a onda sam 2014. godine napravio prvi prototip - ističe Gajšak te dodaje kako je onda mogao samo sanjati da će se njegov proizvod prodavati diljem svijeta. No, on je svoju inovaciju pune dvije godine usavršavao, s njom je odlazio na sajmove, privukao investitore i san je postao stvarnost. Albert Gajšak prošle je godine u Karlovcu otvorio tvrtku CircuisMess u kojoj zapošljava nekoliko djelatnika, a njegov se proizvod, osim u vlastitom web-shopu, može naći i na europskom te američkom Amazonu, a prodaje ga više od 15 distributera diljem svijeta. Cijena mu je 49, odnosno 59 eura, ovisno o paketu.
- Naravno da je u početku postojao strah kako će sve to završiti, ali sada mogu reći da smo uspjeli preživjeti na tržištu, čak smo u Hrvatskoj platili i porez na dobit i svejedno nismo propali. E, to je uspjeh - kroz smijeh zaključuje mladi poduzetnik te dodaje kako danas na svijetu ima jako puno ljudi s jako puno dobrih ideja i zato je za uspjeh najvažnije istaknuti se.
- Ako je netko karizmatičan, ima malo sreće i zna kako prodati svoj proizvod, a ima možda prosječnu ideju, proći će bolje od nekoga tko ima najbolju ideju na svijetu, ali ne zna kako je prezentirati javnosti - kaže Gajšak koji planira još novih linija svog proizvoda.
3. Vodom protiv vode
Jako, jako, jako puno upornosti i truda i onda još malo sreće. Tako na pitanje što je potrebno za uspjeh jedne inovacije na tržištu odgovaraju Tomislav Petrić, vlasnik tvrtke Corus, i Frano Pokrajčić, vlasnik tvrtke Majocommerce. Obojica su čvrsto vjerovala da mogu unaprijediti sadašnji sustav obrane od poplava i napraviti sistem koji funkcionira bolje i od zečjih nasipa i od boks-barijera. Nastao je sustav "Vodom protiv vode", a riječ je o velikim plastičnim crvenim cijevima koje se pune vodom koja plavi neko područje te ga tako štite od poplava. Postavljaju se i 20 puta brže od zečjih nasipa, a montiraju se veoma jednostavno za što je potrebno samo nekoliko ljudi. Mogu se koristiti više puta, a vijek trajanja procijenjen je na od 10 do 15 godina.
- Trebale su nam tri godine da od ideje razvijemo usavršeni proizvod, a za to vrijeme bavili smo se i istraživanjem tržišta kako bismo se lakše na njega plasirali. Osim financijskih i birokratskih prepreka, teško je jer u početku nema nikakve financijske koristi, naprijed nas je gurala ideja da će jednoga dana proizvod zaživjeti na tržištu - ističu Petrić i Pokrajčić. Najvažniji je i najteži korak dobiti povjerenje prvog kupca, jer to potakne i ostale. Njihove su se cijevi prvo počele koristiti u Austriji, oko grada Linza, te u Njemačkoj oko Münchena. U Hrvatskoj su im prvi priliku dali u obrani od poplava oko Požege, a danas posao šire u Poljsku, Kanadu, Australiju...
- Ni nakon dvije godine ne bih rekao da smo etablirani na tržištu, jedna tvrtka tijekom cijelog poslovnog vijeka mora se prilagođavati i usavršavati, ne smije se "uspavati" nakon početnog uspjeha. Uvijek se može pojaviti nešto novo i treba biti spreman - ističu te dodaju da je sljedeća razvojna faza ugrađivanje pametnih senzora u cijevi.
4. Farmeron
Mnogi startupovi, posebice ako je riječ o aplikacijama ili računalnim i mobilnim softverima, ne izađu na tržište u smislu prodaje gotovog proizvoda krajnjim kupcima, nego budu prodani nekoj većoj tvrtki koja u ranoj fazi prepozna njihov potencijal. To je veoma čest razvojni proces na velikim tržištima, poput SAD-a, gdje se svakodnevno razvijaju tisuće startupova. To je pošlo za rukom i mladom Osječaninu Matiji Kopiću. On je 2011. osmislio Farmeron, sustav za upravljanje farmama muznih krava koji prikuplja podatke o životinjama, o njihovoj prehrani, zdravlju, reprodukciji, proizvodnji mlijeka, lijekovima... te na temelju tih analiza pomaže farmerima u uzgoju stoke.
Kopić se još na fakultetu počeo zanimati za poljoprivrednu informatiku, a s obzirom na to da je njegova obitelj imala farmu, svoju je inovaciju isprva osmislio kako bi pomogao ocu u poslu. No veoma je brzo Farmeron postao hit u cijelom svijetu te je prozvan i "Facebookom za krave", a 2016. odlučio ga je kupiti američki industrijski lider u proizvodnji stočne hrane za muzne krave Virtus Nutrition koji je bio dugogodišnji partner i jedan od prvih investitora u slavonski startup. Matija Kopić nakon menadžmenata na mljekarskim farmama počeo se baviti robotikom i umjetnom inteligencijom te je s partnerima osnovao novu tvrtku Gideon Brothers koja se, među ostalim, bavi razvijanjem humanoidnog robota koji će pomagati u kućanstvu osobama s motoričkim poteškoćama.
5. Grunner bicikli
Da inovacija nema previše smisla dok ne postane gotov proizvod na tržištu, smatra 21-godišnji Ivan Golubić iz Pisarovine koji je osmislio novu generaciju električnih bicikala s pametnom tehnologijom. Sve je počelo kad mu je trebalo prijevozno sredstvo od kuće do udaljene autobusne stanice. Da bi si olakšao odlazak u školu i na fakultet, u garaži je od raznih improviziranih dijelova napravio vlastiti električni bicikl, novi si nije mogao priuštiti. Malo pomalo usavršavao ga je i na kraju napravio bicikl koji s jednim punjenjem baterije može prijeći 350 kilometara. Domet električnog bicikla iste snage, ali bez njegova softvera, bio bi oko 180 kilometara. Njegova pametna tehnologija, naime, analizira teren, potrošnju baterije i razne druge parametre te na temelju tih podataka pametno raspoređuje energiju.
- Trebale su mi tri godine da dođem od prvog prototipa do gotovog proizvoda. A onda je trebalo malo hrabrosti za izlazak na tržište. Treba riskirati i biti spreman izaći iz svoje zone sigurnosti, a kod nas je malo ljudi na to spremno - govori Golubić te ističe kako treba i do pet godina da tvrtka postane stabilna na tržištu te da stekne povjerenje kupaca, investitora, distributera... Njegova tvrtka Mobile Vehicle Technology dosad je prodala 12 bicikala u Europi i SAD-u, a još ih je 45 trenutačno u proizvodnji. Za sada postoji jedan "avanturistički" model koji se prodaje za 6000 eura, a u planu je izrada još jednog jeftinijeg modela za gradsku vožnju.
Bravo ljudi! Vi ste nas ponos! Uzivajte u osjecaju da ste nesto stvorili i time oplemenili svijet za generacije...