U početku svibnja zahuktava se putna sezona, odnosno vrijeme je kad
boravak na cesti traži više strpljenja i tolerancije prema prometnim
gužvama. No, mnogo više motoriziranih turista za sobom povlači i više
prometnih nesreća, posebno onih čiji su sudionici i vozači iz drugih
zemalja. Razloge valja tražiti, među ostalim, u opuštenosti vozača na
godišnjem odmoru, u različitoj kvaliteti prometnica, ali i u različitim
prometnim propisima.
Razlike u zakonima nisu tako drastične ali neke je detalje ipak bitno
znati. Ono što vrijedi za strane turiste u Hrvatskoj, vrijedi i za naše
vozače koji se automobilom kane uputiti preko granice. Većina zemalja
Europske unije ima svoje prometne posebnosti, čije poznavanje može
vozaču uvelike olakšati boravak u stranoj zemlji.
Ovim smo pregledom obuhvatili i poneku zemlju koja (još) nije dio EU,
ali pečat s njezine granice često se nađe u hrvatskoj putovnici.
Među bitnim je spoznajama i ono o količini alkohola dopuštenoj u
organizmu vozača. Vozači koji se osim u Hrvatskoj s imalo
alkohola u organizmu zateknu u Češkoj, Estoniji, Litvi, Mađarskoj,
Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini također će biti kažnjeni. S druge
strane, Irska, Luksemburg i Engleska toleriraju do 0,8 promila.
Mislimo da bi se po tom pitanju bilo najbolje prikloniti švedskom
rješenju kažnjiva je vožnja s više od 0,2 promila alkohola u
organizmu.
Time bi se izbjegnule situacije poput one da vozač i zbog čokolade može
biti strogo kažnjen. U međuvremenu, možemo se tješiti turskim
primjerom. Njihov se zakonodavac sjetio i kočijaša. Ako "upravljate"
konjem, u krvi također ne smijete imati alkohola.
Iako je austrijska granica za pijane vozače na 0,5 promila, austrijski
su policajci "alergični" na njih. Stoga su kontrole česte u bilo
koje doba dana i noći. Vozač koji odbije "puhati", mogao bi ostati bez
1200 do 6000 eura. Švicarski i francuski policajci, pak, najžešće skaču
na prebrzu vožnju, a njihovim su stopama nedavno krenuli i Talijani,
koje je godinama pratio imidž raspojasanih i brzih vozača.
Ni zemlje koje slove za savršeno organizirane nisu lišene nelogičnosti.
Primjerice, od svih promatranih zemalja Norveška ima najniža
ograničenja brzine, pa je na tamošnjim autocestama dopušteno voziti
samo 90 kilometara na sat. No, to nije jedina zamka koju kriju norveške
autoceste. Dovezete li se do naplatnih kućica nešto brže ili zbog
rastresenosti stanete u pogrešni red za naplatu cestrine imate
problem. Pokušaj izvlačenja iz tog reda vožnjom unazad skupo će vas
stajati, ako vas uoči prometni policajac.
Brzina za automobile koji za sobom vuku kamp-prikolice na njemačkim je
autocestama ograničena na 80 km/h, dok autokampisti u Francuskoj i
Turskoj smiju voziti i 130 km/h. Automobili koji u Grčkoj čekaju ukrcaj
na trajekt, u prtljažniku ne smiju imati kanistre s gorivom. U
Rumunjskoj se, pak, vozač i suvozač ne moraju vezati sigurnosnim
pojasem.
Popust na gotovinu
Susjedi nam Slovenci marljivo prate trendove pa su - za neke kazne - uveli i hvalevrijedan popust na gotovinsko plaćanje kazne. Naime, platite li za kaznu odmah, na mjestu gdje ste zaustavljeni, imate 50 % popusta.
Skupo telefoniranje tijekom vožnje
Korištenje mobilnih telefona u vozilu tijekom vožnje vrlo je skupo u cijeloj Europi, osim ako nemate hands-free instalaciju, fiksno ugrađenu instalaciju u vozilu koja omogućuje telefonski razgovor bez korištenja ruku. Razgovor mobitelom čak je puno skuplji u slučaju da ste sudionik prometne nezgode, jer osiguravajuće tvrtke mogu odbiti platiti naknadu za štetu, s time da okrivljena strana za prometnu nezgodu u tom slučaju mora platiti svu načinjenu štetu iz svoga džepa. Trenutačno nijedna zemlja nije zabranila i samu upotrebu hands-free uređaja, kao što su najavili iz našega MUP-a. Uvede li Hrvatska zaista tu apsurdnu zabranu, predlažemo da zabrane i suvozača u automobilu jer razgovor s njim i te kako može smanjiti usmjerenost vozača isključivo na promet! I djeca u vozilu privlače pažnju vozača. I cigareta u ruci. I slušanje glazbe. Krenemo li u apsurde, niz će biti beskonačan...
