Računalni sustav

Najpoznatije hrvatsko superračunalo Isabella obilježilo 15 godina rada

03.09.2014., Zagreb - U Sveucilisnom racunskom centru Srce odrzana je Konferencija za novinare na kojoj je predstavljeno novo prosirenje i softverska nadogradnja racunalnog klastera Isabella, koji je sada postao superracunalo. Na konferenciji za novinare
Goran Stanzl/PIXSELL
09.06.2017.
u 08:00

Isabella je jedan od najsnažnijih računalnih sustava u akademskoj zajednici Hrvatske, namijenjen izvođenju zahtjevnih računanja za potrebe istraživačkih projekata

Najpoznatije hrvatsko superračunalo Isabella odigralo je veliku ulogu u razvoju hrvatske znanosti, ali i postalo ograničenje za iznimno velike količine podataka na kojim se temelje suvremeni znanstveni projekati, ocijenjeno je u četvrtak u povodu petnaeste obljetnice uspostave Isabelle na konferenciji za tisak u zagrebačkom "Srcu".

Isabella je jedan od najsnažnijih računalnih sustava u akademskoj zajednici Hrvatske, namijenjen izvođenju zahtjevnih računanja za potrebe istraživačkih projekata, kazao je ravnatelj Srca Zoran Bekić i dodao da su tijekom 15 godina na različite načine i s različitom uspješnosti uspijevali osigurati razvoj Isabelle, ali da ta obnova nije bila ni sustavna ni dovoljna.

Isabella se sastoji od 40 računalnih čvorova koji korisnicima osiguravaju ukupno 704 procesorske jezgre, i daleko je od popisa 500 najjačih računala u svijetu, na kojem prvo mjesto zauzima kinesko Sunway TaihuLight računalo s oko 10,5 milijuna jezgri.

U Srcu je smješten još jedan značajan računalni resurs – VELEbit, uspostavljen okviru projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama”, koji se sastoji od 64 računalna čvora s ukupno 1792 procesorske jezgre.

Uskoro završava rad na tom projektu pa će Velebit biti pridružen Isabelli, rečeno je.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić kazao je da su nova jača računala potrebna ne samo znanosti nego i znanstvenu suradnju s gospodarstvom te da će njihova uloga biti još veća.

Ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Nataša Strelec Mahović istaknula je da je meteorologija kao znanosti ovisna o računalima, te da će proširenje zadataka kroz nove projekte povećati korištenje količine podataka do razine "koju nije moguće zamisliti".

Primjerice, DHMZ-a je do sada radio prognostičke modela svakih šest a sada prelazi na svaki sat, rezolucija se učetverostručuje, a umjesto s 60 postaja, prikupljat će podatke s 450 njih, rekla je.

Za te potrebe u okviru projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) Srce s partnerima planira nabavu superračunala preko strukturnih fondova, čija vrijednost projekta iznosi više od 20 milijuna eura.

Komentara 1

DE
deda1234
09:13 09.06.2017.

izabela je na nasem podrucju cuda napravila!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije