Nakon što je revoluciju u svijetu mikrokreditiranja izazvao “bankar siromašnih” Muhammad Yunus, koji je za doprinos smanjenju siromaštva tijekom 30-ak godina 2006. dobio i Nobelovu nagradu, nova je heroina najranjivije skupine 2,3 milijarde “nebankabilnih” Shivani Siroya koja sličan koncept bankarstva, i to sad već s neviđenim uspjehom, primjenjuje koristeći kao glavni alat – pametni mobitel.
Sa svojim startupom Tala Mobile koji je pokrenula u Santa Monici, tada pod nazivom InVenture, 33-godišnja Amerikanka u samo četiri godine oslobodila je put financiranju tisućama mikropoduzetnika i ponuđača sitnih usluga u cijelom (sirotinjskom) svijetu, uključujući Indiju, Ganu, Meksiko, Mali, Keniju, Tanzaniju, Filipine... nudeći im izravno financiranje na osnovi mobitelom izrađenih “financijskih izvještaja”.
Glavna joj je motivacija bila omogućiti pojedincima i cijelim zajednicama izdizanje iz siromaštva kojeg se nagledala dok je radila kao financijska analitičarka zdravstvenog sustava Fonda ujedinjenih naroda za stanovništvo, Health Neta i Citigroupa.
Tijekom angažmana u UN-u, radila je na projektu koji je kvantificirao učinke mikrofinanciranja na popravljanje kvalitete ljudskih života u zapadnoj i subsaharskoj Africi i južnoj Aziji, i tad se nepovratno zarazila idejom stvaranja financijskog identiteta kod onih koji su za banke – bezimeni.
– Nečim tako jednostavnim kao što je kreditni rejting dajemo ljudima moć da izgrade vlastitu budućnost – kaže Siroya koja je diplomirala financije i ekonomiku javnog zdravstva na Columbiji i upravljanje i međunarodne odnose na sveučilištu Wesleyan.
Danas predaje mobiliziranje zajednica na kršćanskom sveučilištu Pepperdine u američkom Malibuu. Business Insider uvrstio ju je na popis top pet poduzetnika mlađih od 40 godina koji mijenjaju svijet. Sve je počelo spoznajom da i u najgoroj bijedi malo tko iole radno aktivan nema mobitel.
Pa i oni čiji se posao teško može nazvati biznisom, čak i kada se od njega prehranjuju i uzdržavaju još nekoliko gladnih usta, a regularne ih financijske institucije tretiraju kao osobe izvan sustava i bez kreditnog “scorea” te gotovo bez nade da ga ikad i dobiju.
No Siroya, koja smatra da kreditni rejting počiva više na osobnosti, a manje na financijama, mudro je zaključila da vlasnik pametnog mobitela u njemu vodi cijeli jedan život: tu su registrirani kontakti, društvene mreže, pozivi, a odgovarajuća aplikacija mogla bi mu omogućiti i da vodi evidenciju prihoda i rashoda – pravu “krvnu sliku” financijskog stanja.
Trebalo je samo smisliti tu aplikaciju – i ona je to učinila! Danas, nakon što korisnik koji želi posuditi novac skine njezinu aplikaciju Tala i instalira je na mobitel, sustav uz dopuštenje vlasnika dobiva pristup velikom rasponu podataka; od biografskih činjenica do broja ljudi s kojima je u dnevnom kontaktu.
Na taj način može evaluirati jačinu njegove društvene umreženosti i podršku koju ima u zajednici. Pretpostavka je da veći broj kontakata povećava i šanse za vraćanje kredita jer su jače i veze i odgovornosti. Sustav preko GPS-a prati i kuda se kreće aplikant i kakva mu je dnevna rutina; naziva li svakodnevno roditelje i plaća li račune na vrijeme.
Pretražuju se njegove društvene mreže i internetske tražilice. Takvi podaci o navikama i umreženosti, smatra Siroya, imaju više smisla od tradicionalnog kreditnog rejtinga. Ako im netko kaže da radi u uredu, a GPS ga nijednom ne prijavi na toj lokaciji u određenom razdoblju, s njim više neće poslovati.
Da, bilo bi zastrašujuće da motivi nisu plemeniti. Tipični Talini klijenti vode male poslove; peru automobile, friziraju, proizvode i prodaju neku hranu, dostavljaju...
U intervjuu Financial Timesu Siroya je kazala kako je 65-godišnja žena iz Nairobija posluživala hranu koju je sama kuhala i htjela unaprijediti posao, ali nikako nije mogla do kredita. Sin joj je skinuo aplikaciju i prvih 50 dolara dobila je nakon što je odgovorila na 10-ak pitanja koje sustav postavlja preko SMS-a.
Kroz sljedeće dvije godine još je 30 puta podigla po 50 dolara i otvorila prvo jedan štand pa još dva. Nakon što je Tala proslijedila podatke o urednosti povrata kreditnom uredu, uspjela je doći i do „pravog“ kredita i otvoriti restoran.
Podaci se vrlo brzo obrađuju i kad se odobri financiranje, korisniku aplikacije novac se prebacuje u mobilni „novčanik“ u roku od dvije minute, a sustav radi 24 sada dnevno. Prosječan iznos kredita od 50 dolara govori koliko je malo na nekim točkama globusa potrebno za opstanak, ali i o tome koliko su apsurdne statistike koje preuveličavaju napredak u borbi protiv svjetskog siromaštva.
Visoka kamata od 11 posto pokriva rizik zbog nedostatka pravih financijskih informacija i omogućava širenje lanca kreditiranja. Povrat je zapanjujuće visok – premašuje 90 posto. U četiri godine Siroya je kreditirala više od 150 tisuća ljudi kojima je odobrila ukupno 20-ak milijuna dolara.
Read about the change and what's next for Tala, from @shivsiroya https://t.co/eNytfOuleW
— Tala (@talamobile) August 8, 2016
Uz godišnji prihod od oko 1,5 milijuna dolara, Tala je visokoprofitabilna – godišnja je zarada 500 tisuća dolara. No Siroyin cilj uopće nije bio pokrenuti tvrtku, nego riješiti konkretan problem održivih mikrokredita.
U samom je početku poslala 1500 mailova preko LinkedIna; pisala je svima: onima koji financiraju, kontaktima u UN-u i izvan njega koji su radili na mikrofinanciranju, svima za koje je mislila da imaju barem neke spoznaje o temi. I više od 65 posto ih je odgovorilo, ali nitko nije imao konkretnu ideju.
Prvih je 50 kredita dala iz vlastite ušteđevine od 20 tisuća dolara i otišli su u Indiju, Ganu, Meksiko i Mali. Iznosi su bili od 500 do 5000 dolara. Na projektu je radilo 30 volontera, a pravi se biznis zavrtio nakon što su od poslovnih anđela dobili 300 tisuća dolara.
>> Građani pod ovrhom lani otplatili 7,2 milijarde kuna
>> Ne stavljajte sve na turizam, a tražite li ulagače, zovite Kineze, imaju novca