Na spomen umjetne inteligencije mnogi će se prvo prisjetiti filmova kao što su ‘Blade Runner’ i ‘Terminator’ ili nezaboravnog androida Date iz ‘Zvjezdanih staza’.
Međutim, iako su ovo ekstremni primjeri, umjetna inteligencija (AI) nije prisutna samo u fikciji. Kako ona funkcionira, možemo vidjeti i u svakodnevnom životu – od virtualnih asistenata kao što su Siri ili Alexa do pametnih domova te Netflixovih i Amazonovih preporuka što gledati, odnosno što kupiti. Ni Hrvatska ne zaostaje, primjerice, tu je Iskon sa svojim TV servisom koji nudi personalizirani sadržaj.
Danas AI i strojno učenje kao zasebne grane umjetne inteligencije predstavljaju tehnološki najuzbudljivije trendove. Izvještaj analitičke kuće PwC predviđa da će AI do 2030. pridonositi globalnoj ekonomiji u iznosu od gotovo 16 trilijuna dolara i potaknuti rast GDP-a za 26%. Mogućnosti umjetne inteligencije odrazit će na društvo u cijelosti, od obrazovanja, zdravstva do infrastrukture i prevencije katastrofa. Kad govorimo o poslovanju, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju, inteligentna tvrtka ostvarit će znatne uštede, unaprijediti analitiku i optimizaciju poslovnih procesa, povećati produktivnost, a svojim korisnicima ponuditi personaliziranu uslugu i još bolje korisničko iskustvo.
Automatizacija naša svagdašnja
No, dok jedne zaokupljaju mogućnosti AI-ja, druge brine nestanak radnih mjesta i nezaposlenost zbog automatizacije koja će neminovno uslijediti u najrazličitijim sektorima. Hoće li nas roboti zamijeniti? Hoće li tvornice biti u mraku jer će u njima samo raditi roboti i računala? Futuristi, znanstvenici i političari raspravljaju o tome što nas čeka, a znatiželja se miješa sa strahom.
Iako je teško predvidjeti opseg promjena koje nas čekaju, to ne znači da se ovim temama ne treba posvetiti ozbiljno i na vrijeme. O tome govori i Andreas Tegge, voditelj SAP Global Public Policyja u studiji European Prosperity Through Human-Centric Artificial Intelligence, u kojoj se bavi dobrobitima, ali i bojaznima koji okružuju umjetnu inteligenciju te daje preporuke za veću prihvaćenost AI-ja u Europi. Kad je riječ o utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, ni stručnjaci se ne mogu složiti te procjenjuju da će automatizacija utjecati na između 5 do 47% radnih aktivnosti.
No, umjetna inteligencija neće biti zaslužna samo za nestanak radnih mjesta, nego i nastanak novih – prema Gartneru, do 2020. AI će stvoriti više novih radnih mjesta nego što će ih eliminirati. Svjedočit ćemo nastanku novih poslova, i to ne samo zato što ćemo trebati stručnjake koji razvijaju sustave za strojno učenje. Pri tome bi umjetna inteligencija trebala osloboditi ljude rutinskih zadataka i omogućiti im da se posvete kreativnijim poslovima koju daju dodatnu vrijednost poslovanju. Takvi poslovi ovise o sposobnostima svojstvenima ljudima poput empatije, emotivne inteligencije, znatiželje i kritičkog razmišljanja. Također, u Europi umjetna inteligencija može pozitivno utjecati na nedostatak radne snage prouzročen nepovoljnim demografskim kretanjima i starenjem stanovništva.
U konačnici, budućnost rada svodi se na poboljšanje ljudskih sposobnosti uz pomoć tehnologije, a ne natjecanje ljudi s računalima. Spomenuta SAP-ova studija stoga navodi da će umjetna inteligencija donijeti evoluciju, a ne revoluciju. Možemo reći da AI neće eliminirati poslove, nego samo određene zadatke. Iz svega navedenoga jasno je da će umjetna inteligencija u budućnosti biti predvodnica inovacija i ekonomskog rasta. Iako SAD i Kina ulažu znatne napore u razvoj umjetne inteligencije, ako želi biti konkurentna u ovom području, Europa svoju priliku treba razviti i provesti detaljan plan za implementaciju novih tehnologija kojima će cilj biti napredak uz pristup umjetnoj inteligenciji koji u središte stavlja čovjeka.
Ulaganje u razvoj vještina
SAP je u studiji identificirao nekoliko koraka koje EU treba poduzeti da bi ubrzao primjenu i prihvaćenost umjetne inteligencije u Europi. Pri tome je posebno važan otvoreni dijalog između svih uključenih strana iz politike, poslovanja i društva. Ovakav pristup trebao bi osigurati široku prihvaćenosti AI i novih tehnologija. Također, tu je i uspostava velikih inovacijskih i istraživačkih centara diljem EU što zahtijeva povećane i koordinirane napore sveučilišta, industrija i vlada. Među prioritetima je i kontinuirano ulaganje u razvoj vještina i znanja. Mlade ljude treba pripremiti za rad u digitalnoj ekonomiji, a onima koji su već dio tržišta rada pomoći kako ne bi zaostajali. Uz to, nužna je i veća dostupnost podataka za “treniranje” umjetne inteligencije, kao i snažnija primjena AI u javnom sektoru te malim i srednjim poduzećima koji su ujedno okosnica europske ekonomije.
Povijest je pokazala da su promjene koje dolaze s usvajanjem novih tehnologija neizbježne, međutim to ne znači da se ne možemo pripremiti za njih. Štoviše, tijekom povijesti, tehnološki razvoj uvijek je donosio veći napredak čovječanstvu, a isto možemo očekivati i s umjetnom inteligencijom. Također, koliko god strojevi bili moćni, ipak ne mogu sve. Za razliku od čovjeka, računala ne mogu sanjariti, suosjećati, zamišljati... sve su to odlike koje će nam itekako trebati i u budućnosti. Umjesto na strah od robota, trebamo se fokusirati na iskorištavanje najboljeg od tehnologije da bismo stvorili pozitivne promjene u poslovanju, ali i u svakodnevnom životu.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
Jedva čekam da vidim robota kako radi moj posao teško da bi ga napravili da bude ovakav mazohist