Graham Brown Martin britanski je poduzetnik, predavač, inovator, a fokus mu je na mijenjanju načina na koji učimo tj. za kreiranju novih načina učenja u skladu s digitalnom erom u kojoj živimo. Upravo on gost je poslovno-tehnološke konferencije WinDays16 koja sutra počinje u Poreču.
Uoči konferencije popričali smo malo s Grahamom Brown Martinom, doista uvjereno govori o promjenama koje valja odraditi te o razlozima zbog kojih se one ne događaju.
Usmjereni ste na mijenjanje načina učenja, što vas je na to potaklo? Što želite postići kroz Learing Reimagined project?
Bio sam inspiriran pionirom i edukatorom o umjetnoj inteligenciji, Seymourom Papertom, kojeg sam upoznao kad sam imao 18 godina i koji je sugerirao da bi digitalne tehnologije mogle omogućiti da napustimo školski kurikulum, napustimo segregaciju po dobi i napustimo uniformiranost svih škola i načina na koji ljudi uče. Način na koji smo obrazujemo i testiramo je loš i nema nikakve veze s izazovima s kojima će se današnje generacije učenika suočavati u svojoj budućnosti. Moj rad je namijenjen pomaganju vladama, roditeljima i organizacijama da ponovno kreiraju školstvo i način učenja.
Što doista ne valja u tradicionalnim učionicama, učiteljima... zbog čega se moramo mijenjati u tom segmentu?
Ono što nedostaje je znanje o tome čemu škola služi. Koja je svrha obrazovanja? Kada bismo kreirali škole, sveučilišta i obrazovne sustave danas, kakvi bi oni bili? To je ono o čemu ću govoriti na WinDays konferenciji.
Iako tehnologija nezaustavljivo napreduje, mnogi, barem kada se tiče Hrvatske, i dalje pružaju otpor novim načinima života uz tehnologiju, kako rješavate takve "probleme"?
Tehnologija je nevažna ako ne dodaje vrijednost ljudskim životima. Društvene promjene ne pokreće tehnologija nego ljudi. Moramo voditi javnu raspravu o tome kakvo društvo želimo, a ne slušati tehnološke tvrtke.
Tehnologija je trenutačno na zavidnom stupnju razvoja, no je li se ljudska psiha tome prilagodila i doista je prihvatila?
Ova izjava je jednostavno neistinita. Internet i sl. se ne može uspoređivati s, primjerice, utjecajem koji je imao telegraf u 19. stoljeću ili u sanitarnim sustavima 18. stoljeća. Tek kada prestanemo digitalne tehnologije smatrati «fetišem», počet ćemo raditi korisne stvari. Napretkom digitalnih tehnologija, vrlo se malo toga promijenilo za većinu ljudi. Postoje iste strukturne nejednakosti. U stvari, svjedoci smo najveće migracije bogatstva na najmanju grupu pojedinaca i organizacija, nego ikada prije u povijesti čovječanstva.
Što i zašto moramo mijenjati?
Već 200 godina su naši obrazovni sustavi usmjereni na učenje gradiva napamet i testiranje na temelju toga, što je razlog zašto imamo toliko visokokvalificiranih ljudi koji su glupi. Moramo imati javni dijalog o budućnosti, o tome kakvo društvo želimo i, u tom kontekstu, odrediti svrhu obrazovanja. Izazov je u tome što oni koji imaju najviše koristi od statusa quo su oni na vlasti i zato postoje snažne strukture u društvu koje služe da sprečavaju promjene ili ojačaju trenutačno stanje.
STEM je poput mantre u gotovo svim europskim zemljama, no i dalje nedostaje zainteresiranih mladih ljudi upravo za ta područja, kako ih potaknuti?
Nevjerojatno je koliko je STEM pogrešno shvaćen pojam. Najbolji svjetski matematičari završavaju u prodaji oglasnog prostora za Google ili u čitanju naše e-pošte u NSA (National Security Agency). Uber zapošljava više neuroznanstvenika od medicinskih istraživačkih institucija.
Dakle, STEM pokret pokreću komercijalni interesi i BDP, a ne pravi izazovi s kojima se naša vrsta suočava u ovom stoljeću, kao što su rast populacije, klimatske promjene i otpornost na antibiotike. Po mom mišljenju, uloga obrazovanja nije da nahrani IT industriju, nego da opremi našu djecu kako bi se suočila s izazovima svoje generacije.
Što je razlog sporim promjenama obrazovnog sustava?
Uloga obrazovanja je zadržati status quo i to je razlog zašto su promjene spore i postoji veliki otpor prema njima. Vrsta tehnologije koja se danas koristi u obrazovanju jednostavno učvršćuje nastavnu praksu 19. stoljeća.
Što biste savjetovali Vladi RH da čini na polju obrazovanja?
Dizajn i implementaciju potpuno novih sustava ispitivanja i ocjenjivanja koji su u skladu s onim što predstavlja vrijednost, a ne s onim što je lako testirati. Kada bi za učenike i studente postalo obvezatno korištenje uređaja povezanog na internet tijekom ispita te za suradnju, tada bi se obrazovni sustav mogao promijeniti.
>> Diploma u bankama donosi 10 tisuća, a u obrazovanju 6 tisuća kn
Upravo to, a pravi primjer je pravni fakultet. Sve se buba napamet od zakona, umjesto da se studentima daju knjige i da se pokusaju rjesiti odredjeni slucajevi. Cemu strebati zakone kada se mijenjaju brze nego godisnja doba, a lako se pronadju u knjigama.... Na kraju tko i zavrsi pravo, nema pojma o onome sto je ucio na drugoj godini, pogotovo obiteljsko, koje se mijenja svakoe godine. Zato nam i je pravosudje sporo, tromo, jer se radi na studiju kao u 18 stoljecu. A to sto se njim masa izvuce to se moze zahvaliti nedorecenim zakonima, a nedoreceni su, jer se svako malo mjenjaju, a ne mjenjaju ih sposobni, vec podobni, pa zato smo dosli do tu...