Kibernetička sigurnost

Zastupnici u Europskom parlamentu podržali pravila za obranu od online prijetnji

kibernetički kriminal
Foto: Reuters/PIXSELL
07.07.2016.
u 12:20

Zaključeno je da rascjepkana zaštita Europu čini ranjivijom i predstavlja veliki rizik za sigurnost

Europski parlament usvojio je mjere za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije.Tvrtke koje pružaju primarne usluge, npr. pružatelji energije, transporta, bankarskih i zdravstvenih usluga, odnosno pružatelji digitalnih usluga poput tražilica i cloud usluga, morat će poboljšati vlastite sposobnosti odolijevanja kibernetičkim napadima, stoji u pravilima o kiberenetičkoj sigurnosti donesenima na razini EU.

"Postavljanje zajedničkih standarda kibernetičke sigurnosti i intenziviranjem suradnje među državama EU-a pomoći će tvrtkama kako bi se zaštitile, te će pomoći u sprečavanju napada na unutarnju strukturu kojom su povezane članice Unije", izvjestili su zastupnici.

Rascjepkana zaštita velik je sigurnosni rizik za Europu 

"Kibernetički incidenti vrlo često imaju prekogranični element i time postaju problem više članica istovremeno. Rascjepkana zaštita čini nas ranjivijima i velik je sigurnosni rizik za Europu u cjelini. Ova direktiva omogućit će umrežavanje i sigurnost samih informacija, te povećati suradnju među državama članicama EU, što bi u konačnici trebalo omogućiti sprječavanje napada na najvažniju zajedničku infrastrukturu u budućnosti“, rekao je izvjestitelj Parlamenta Andreas Schwab.

"EU Direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS) također je jedan od prvih zakonodavnih okvira koji se odnosi na platforme. U skladu sa strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta, uspostavlja usklađene uvjete za platforme, i osigurava da se može očekivati slična pravila gdje god one rade u EU. To je veliki uspjeh i prvi veliki korak u uspostavi sveobuhvatnog regulatornog okvira za platforme u EU ", dodao je izvjestitelj.

Države članice EU uspostavit će listu tvrtki koje pružaju "primarne usluge"

Novi zakon propisuje sigurnosne i izvještajne obveze za  "operatore primarnih usluga " u sektorima kao što su energetika, promet, zdravstvo, bankarstvo i opskrba pitkom vodom. Države članice EU morat će prepoznati aktere na tim područjima koristeći posebne kriterije, npr. je li usluga ključna za društvo i gospodarstvo, te bi li incidenti imali značajne ometajuće učinke na pružanje te usluge.

Neki pružatelji digitalnih usluga, online trgovine, tražilice i usluge oblaka također će morati poduzeti mjere kako bi se osigurala sigurnost njihove infrastrukture i morat će prijaviti veće incidente nacionalnim vlastima. Međutim, sigurnosne i izvještajne obveze za takve pružatelje usluga bit će blaže. Mikro i male digitalne tvrtke bit će izuzete od ovih pravila.

Mehanizmi suradnje na razini EU

Nova pravila omogućavaju strateškoj "grupi za suradnju" razmjenu informacija i pomažu državama članicama u građenju kibernetičke sigurnosti. Svaka država članica će  morati usvojiti nacionalnu Direktivu o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS). Države članice će također trebati razviti mrežu CSIRT ( Computer Security Incident Response Teams) za obradu incidenata i rizika, raspravu o pitanjima prekogranične sigurnosti i identifikaciju koordiniranih odgovora.

Agencija Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) će igrati ključnu ulogu u provedbi direktiva, osobito u odnosu na suradnju. Potreba za poštivanjem pravila o zaštiti podataka ponavlja se u cijeloj direktivi.

Sljedeći koraci

Direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS) uskoro će biti objavljena u Službenom listu Europske unije te će stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objavljivanja. Države članice će tada imati 21 mjesec za prenošenje direktive u svoje nacionalne zakone i šest dodatnih mjeseci za identifikaciju operatora primarnih usluga.

Komentara 1

Avatar nekakav
nekakav
12:44 07.07.2016.

zanimljivo, što su sustavi povezaniji to su ranjiviji na 'napade'. povezivanjem elektroenergetskih sustava zemalja eu-a sustav je postao jako ranjiv. ne samo na napade hakera. jedna obična solarna oluja ovako veliku mrežu satre, baš zato što je velika. male, zasebnebne mreže su otpornije. al eto, da bi se moglo uvesti nadzor na svime i svačime, treba stvoriti prijetnju, preplašiti narode tolko da ljudi bez puno opiranja svako malo dio svoje slobode predaju u ruke 'organizaciji, zajednici'. nije daleko dan kad djeca neće biti vaša, nego državna. čak nije sigurno da ćete im uopće moći biti roditelj.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije