Iz C.I.O.S. Grupe poslali su priopćenje zbog brojnih novinarskih upita i pojačanog zanimanja za problematiku gospodarenja otpadom te obzirom na interes za poslovanjem.
U svom priopćenju ističu da će poslovnu 2018. godinu završiti s više od 1,5 milijardi kuna, što je povećanje od gotovo 20 posto u odnosu na godinu prije. CE-ZA-R, najveća članica Grupe koja djeluje u cijeloj Hrvatskoj i ima nekoliko desetaka tisuća klijenata, u poslovnoj 2018. ostvarit će za četvrtinu veće prihode nego lani, koji će iznositi između 750 i 800 milijuna kuna, naglašavaju.
"Grupa sudjeluje sa 22 posto u gospodarenju ukupno obrađenog otpada u RH (izuzme li se građevni otpad koji Grupa ne sakuplja i obrađuje oporabom i zbrinjavanjem). Članice Grupe u Hrvatskoj, u kojima je više od 1.000 zaposlenih, ukupno će u 2018. sakupiti i obraditi preko 570.000 tona različitih vrsta otpada, što također predstavlja rast od 20-ak posto.
Od ukupno sakupljenog otpada, nešto više od polovice, 54 posto, odnosi se na metalni otpad (crni i obojeni metali), 22 posto čini nemetalni otpad (papir, staklo, plastika, drvo, nesukladni proizvodi), slijedi sa 10 posto komunalni otpad (miješani, biorazgradivi i drugi odvojeno sakupljeni komunalni otpad). Ostatak se odnosi na posebne kategorije otpada, pri čemu se 6 posto odnosi na otpadna vozila (kojih je sakupljeno 32.000 tona), a 23.000 tone preuzetih i obrađenih velikih kućanskh uređaja čine 4 posto ukupno sakupljenog i obrađenog otpada. U manjim postotcima tu su još i baterije i akumulatori te druge vrste otpada (grafika u privitku).
Iako bi se u javnosti i čitajući medije mogao steći takav dojam, poslovna suradnja C.I.O.S Grupe sa Zagrebačkim holdingom ne čini niti jedan postotni poen od 1,5 milijardi kuna ukupnih prihoda Grupe. Nadalje, tek 1,2 posto ukupnih prihoda CE-ZAR-a odnosi se na poslove sa Zagrebačkim holdingom. Pritom su poslovi u Zagrebu (ambalažni otpad - plastika, papir, metal; drvo; glomazni otpad; otpad od čišćenja ulica; ostali otpad koji nije biorazgradiv te neke druge vrste neopasnog otpada s reciklažnih dvorišta), ugovoreni temeljem otvorenih postupaka javne nabave oglašenih u Službenom listu EU (TED) odnosno javnih poziva za dostavom ponuda za otkup otpada. Svim zainteresiranima moguć je uvid u javno objavljenu i svima dostupnu arhivu otvorenih postupaka javne nabave na portalu EOJN.hr, kao i ostvarenje prava na pristup svim informacijama i dokumentaciji postupaka javne nabave, s osnova Zakona o pravu na pristup informacijama", navode u svom priopćenju iz C.I.O.S. Grupe.
Tako je, kažu iz tvrtke, i Ugovor o otkupu papira i kartona; otkupu ambalažnog papira i kartona te preuzimanju, sortiranju i otkupu otpadne ambalaže od plastike i otpadne ambalaže od metala (br. 6/2018) sklopljen 16. travnja 2018. temeljem javnog poziva za dostavu ponuda, između Zagrebačkog Holdinga - Podružnice Čistoća te Zajednice ponuditelja/kupaca CE-ZA-R d.o.o. i REOMA Grupa d.o.o. s ugovorenim količinima koje se odnose na otpadnu plastiku, otpadni papir i karton te otpadni metal.
"Zaključen s rokom od godine dana s mogućnošću produljenja do izvršenja svih ugovorenih količina, Ugovor je već sa danom 15. listopada 2018. ispunjen u dijelu ugovorne obveze preuzimanja, sortiranja i otkupa ugovorenih količina otpadne ambalaže od plastike. Nakon ispunjenja ugovorenih količina otpadne ambalaže od plastike, članovi Zajednice ponuditelja spremno su se odazvali pozivu Podružnice Čistoća za pregovore o nastavku poslovne suradnje. Čim su usuglašeni uvjeti, 5. studenoga 2018. potpisan je Dodatak 1 temeljnom Ugovoru te je nastavljeno preuzimanje otpadne plastike", dodaju.
"Što se događa s odvojeno sakupljenom otpadnom plastikom?
Podružnica Čistoća plastični otpad sakupljen na području Grada Zagreba odvozi na dvije lokacije - u Radničku cestu na istoku i Ulicu Josipa Lončara na zapadu Grada Zagreba. Većina otpadne ambalaže od plastike upućuje se na daljnju obradu u sortirnicu društva EKO-FLOR PLUS d.o.o. u Oroslavju, najveće privatne tvrtke u RH koja se bavi skupljanjem komunalnog i neopasnog industrijskog otpada.
Sortiranjem, u kojem sudjeluje 100-ak radnika, izdvajaju se one vrste plastike koje se ekonomski isplativo mogu dalje reciklirati odnosno služiti za proizvodnju nove plastike, a za koje postoji mogućnost daljnjeg plasmana. Ovisno o kvaliteti ulaznog materijala, pri čemu se najboljim ulaznim materijalom pokazala upravo plastika iz zelenih otoka, izdvojimo između 10 i 25 posto plastike koja ima tržišnu vrijednost, što plasiramo na domaćem tržištu i inozemnom tržištu. Nažalost, preostalih 75 do 90 posto je neiskoristivog materijala za recikliranje.
Otpad pak koji nije adekvatno sakupljen i sortiran, kada je otpadna plastika pomiješana sa drugim vrstama otpada, a naročito sa miješanim komunalnim otpadom, znatno poskupljuje proces recikliranja (zbog čega reciklažeri nisu spremni platiti visoku cijenu za sirovinu), a istovremeno se povećava količina otpada koji uopće ne može zadovoljiti kriterije za recikliranje, pa mora ići na odlagališta ili u energane.
Iz EKO-FLOR PLUS-a se taj dio za recikliranje neiskoristivog otpada usmjerava na daljnju obradu u postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada C.I.O.S. MBO u Varaždinu, članici C.I.O.S. Grupe, a dio prljavštine iz plastike se zbrinjava odlaganjem. Iako dodatna obrada predstavlja i dodatne troškove, obradom ostataka plastike u kontroliranim uvjetima u MBO-u smanjujemo količinu otpada koja bi inače završila na odlagalištima. Tako od ostataka plastike koju više nije moguće ekonomski i tehnološki isplativo materijalno oporabiti i reciklirati proizvodimo gorivo iz otpada (SRF–Solid Recovered Fuel), pogodno za energetsku oporabu. SRF je alternativno gorivo koje ima kvalitetu definiranu europskim normama, a koristi se u proizvodnim i energetskim postrojenjima. Alternativno gorivo znači da zamjenjuje primarna goriva, primjerice ugljen, i na taj način štiti primarne resurse. Gorivo iz otpada proizvedeno u Varaždinu na žalost trenutačno izvozimo u inozemstvo i plaćamo njegovu oporabu, s obzirom da u Hrvatskoj ne postoje dostatni kapaciteti, niti interes za energetsku oporabu otpada.
U dokumentu Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu iz siječnja 2018. potvrđuje se da se tek 30 posto plastike reciklira, da se 29 posto plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, a trećina završava na odlagalištima. Stope ponovne upotrebe i recikliranja otpadne plastike vrlo su niske, pogotovo u usporedbi s drugim materijalima kao što su papir, staklo ili metali. Tako potražnja za recikliranom plastikom danas čini tek 6 % ukupne potražnje za plastikom u Europi. Problem je postao još veći kada je Kina prestala uvoziti plastični otpad, što je istodobno dovelo do snažnog pada cijene koje se na tržištu mogu dobiti za izdvojenu plastiku pogodnu za recikliranje.
Globalni problem prisutan je i u Hrvatskoj, tako da otpadna plastika, s obzirom na slabu kvalitetu odvojeno sakupljenog otpada i na nepovoljne tržišne trendove, jedinicama lokalne samouprave, koje imaju obvezu odvojeno sakupljati pojedine vrste komunalnog otpada, postaje financijski sve zahtjevnija kategorija.
Sve članice C.I.O.S Grupe zalažu se i ostaju predane zadaći da svojim djelovanjem podižu svijest i jačaju kvalitetu sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj", napominju iu svom priopćenju
Novinari nikako da skuže razliku između prihoda i dobiti.