Svakoj osobi koja zatraži kredit u Hrvatskoj banka od 1. srpnja mora ponuditi zaduživanje u kunama, a ako odgovarajući kredit nema – pokazati joj što nudi konkurencija! I to u papirnatom obliku, priložiti informativnu listu ponude kredita u domaćoj valuti koju odnedavno na svojoj web-stranici objavljuje HNB.
Elegantna prisila
Novost je i obveza izračuna potencijalnog povećanja rata u slučaju rasta kamate ili promjene tečaja.
– Stupanjem na snagu nove odluke o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja bankovne usluge uvedene su promjene koje bi trebale omogućiti kvalitetniju informiranost. Dodatno je uvedena i obveza kreditne institucije da na primjeru otplatnog plana pokaže konkretnu razliku između anuitetske i otplate u ratama, ako nudi mogućnost izbora – otkrivaju u HNB-u.
A odluči li se potrošač za kredit s valutnom klauzulom, banka ga je obvezna informirati o uvjetima za kredit u domaćoj valuti s istim iznosom i rokom dospijeća. No, najveće je iznenađenje obveza informiranja o ponudi konkurencije, u slučaju da odgovarajućeg kredita u kunama nema.
Presudna niska kamata
– Potrošač na taj način može vidjeti koje kreditne institucije u Hrvatskoj imaju traženu vrstu kredita u domaćoj valuti, do kojeg maksimalnog iznosa i na koji najdulji rok dospijeća. Informacije mu mogu pomoći da se usmjeri samo na one institucije koje u ponudi imaju traženu vrstu kredita i tako skrati proces istraživanja i procjene uvjeta – precizan je regulator.
Za banke je prilično nezgodna obveza upućivati na konkurenciju, otprilike kao da se Konzum prisili potrošače slati u Dionu ili Spar ako, recimo, on nema hrvatski proizvod. Ovom „elegantnom" metodom HNB jasno favorizira zaduživanje u kunama, u prijetećim okolnostima rasta euribora u budućnosti.
Bankari već primjenjuju novu regulativu pa iz Zabe, RBA i HPB-a preciziraju da klijentima izračunima prikazuju razliku između iznosa rate i anuiteta, kao i razliku ukupne kamate za cijelo razdoblje otplate. Prilažu i simulaciju povećanja kamatne stope za dva postotna boda na iznos anuiteta ili rate te simulaciju deprecijacije kune za 10%, ako je glavnica vezana uz tečaj eura, kao i izračun za slučaj istodobnog povećanja kamate i pada kune. Zaba daje i simulaciju za pad kune od 35% u odnosu na druge valute. Unatoč tome, njihovim je klijentima i dalje, kažu u banci, najvažniji kriterij najniža kamata, a anuitet biraju umjesto rata, jer im je mjesečna obveza manja na početku otplate kredita. U PBZ-u je omjer 51% u korist kunskih kredita i prevladavaju anuiteti. U OTP-u je posljednja dva mjeseca omjer 44:56 u korist eura, zbog niže kamate, a većina klijenata Hypa bira kune. U 80% slučajeva za gotovinske traže ih i klijenti Erste banke i RBA, za razliku od stambenih gdje prednjače euri. Najveći udio kunskih kredita građana ima HPB – 67%.
– Tržište se konačno regulira, vjerujem da je i naša udruga tome doprinijela. Pozdravljamo napore HNB-a da se dužnici u Hrvatskoj izjednače u pravima s onima u EU – komentira Ivan Kontrec iz Udruge Franak, no muči ga što mjera izuzima postojeće dužnike.
>>HDZ podržao formiranje istražnog povjerenstva i izmjenu Zakona o zaštiti potrošača!
>>Otvara se vruća politička jesen s kreditima u CHF
Mozes mislit kako ce ih uputit u drugu banku..