Izmjenama Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva koje će na sjednici Vlade u Osijeku predstaviti ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić uvest će se red, riješiti imovinskopravni problemi hidroelektrana i smanjiti nameti gospodarstvu u obliku smanjenja naknade za zaštitu voda.
Lakše do novih elektrana
Zakon o vodama koji će regulirati pravni režim za hidroelektrane i akumulacije mijenjat će se u dva čitanja. Hidroelektrane i akumulacije stupanjem zakona na snagu postaju isključivo vlasništvo države. HEP će pak dobiti pravo građenja na svim objektima i koncesiju za korištenje voda na rok od 99 godina. Naime, energetska postrojenja koja je HEP gradio svojim sredstvima i kojima je upravljao zakonom iz 1995. godine definirana su kao društveno dobro, a ovom izmjenom zakona ti će objekti biti upisani kao vlasništvo države. Neke akumulacije uknjižene su u vlasništvo HEP-a pa će primjena zakona značiti i izmjene u bilanci komunalnog diva. Problem nedefiniranosti hidroelektrana mnogi su isticali kao glavnu prepreku dokapitalizaciji tvrtke putem IPO-a.
Koliko će trajati proces prijepisa vlasništva nad energetskim objektima na državu, ovisit će o institucijama, ali posao bi se, uz uvjet agilnosti stručnih službi, mogao brzo riješiti. Koncesiju i pravo građenja na 99 godina dobit će i svi ulagači, HEP ili druge tvrtke, koji budu gradili hidroelektrane u budućnosti. Ako se budu gradile na zemljištu koje nije državno, ulagač će zemljište izvlastiti u ime i za račun države, a neće plaćati naknadu za pravo građenja, već samo naknadu za koncesiju na korištenje voda. Ako se objekt bude gradio na javnom dobru, platit će i naknadu za pravo građenja. Regulacijom će država zaštititi stratešku imovinu, ali i olakšati nove privatne investicije ili pak joint venture projekte HEP-a i partnera. Podsjetimo, resorno ministarstvo može odobriti koncesiju za male hidroelektrane jačine do pet megavatsati, dok koncesiju za korištenje voda i akumulacije za veće objekte odobravaju Vlada pa čak i Sabor.
Lokalnoj državi više novca
Izmjenom Zakona o financiranju vodnog gospodarstva koji ide u hitno čitanje smanjit će se parafiskalni namet dijelu industrije, a osigurat će se i više novca za lokalne jedinice. Naknada za uređenje voda godišnje donosi 800 milijuna kuna prihoda. Lokalne jedinice koje je naplaćuju, a njih je ove godine 239, ubuduće će dobivati 10 posto prikupljenog iznosa, dok su do sada dobivale samo pet posto. Potencijalno je riječ o 80 milijuna kuna godišnjih prihoda, koje lokalne jedinice moraju namjenski trošiti na kanale i druge sustave za oborinske odvodnje.
Zakonom se do daljnjeg produljuje privremeni obračun naknade za korištenje voda, čime naplata vode ostaje ista. U budućnosti će se pak morati naplaćivati sva voda, ali kako se u Hrvatskoj prosječno 49 posto vode gubi u transportu, odlučeno je da će se i dalje naplaćivati samo isporučena voda kako računi za vodu ne bi narasli. Općine i gradovi imat će nekoliko godina za prilagodbu tijekom kojih moraju sanirati vodovodne sustave, a Hrvatske vode za tu će namjenu imati 100 milijuna kuna svake godine. Ako se ne sanira sustav, građani u područjima poput Zagreba, gdje se gubi puno vode u transportu, za nekoliko godina plaćat će osjetno veće račune za vodu.
iskreno se nadam da ovo nije priprema terena za prodaju HEP-a,što treba spriječiti po svaku cijenu