Stručnjaka za fondove EU u Hrvatskoj nedostaje. Zna to Ariana Vela, ugledna konzultantica koja danas otvara vrata i Učilišta EU projekti – prvog specijaliziranog domaćeg učilišta za obrazovanje stručnjaka za fondove EU.
Što će vaši polaznici naučiti i gdje će moći raditi?
Očekujem da će polaznici nakon završetka programa znati sve što je potrebno za pripremu i provedbu projekata financiranih iz fondova EU. Poslovnih prilika ima mnogo; od zapošljavanja u javnom sektoru do otvaranja vlastitih konzultantskih tvrtki i rada za međunarodne organizacije.
Nema čarobne formule
Za koje je projekte najlakše dobiti novac?
Ne postoji čarobna formula, no prednost je europskih strukturnih i investicijskih fondova i programa Unije u tome što svaki ozbiljni investitor, bez obzira na to iz kojeg je sektora, može naći prostor za svoj projekt.
Koji su najčešći problemi pri prijavi?
Poduzetnicima su najveći problem rokovi evaluacije koji su predugački iako ih je Vlada RH znatno skratila. Na lokalnoj razini i dalje postoje strukturni problemi koje u Hrvatskoj nikako da riješimo. Tu prije svega mislim na neriješena imovinskopravna pitanja koja su prepreka svakom ozbiljnom infrastrukturnom ulaganju, ali i nedostatak jasnih strategija razvoja koje su temeljni preduvjet za identifikaciju projekata. Svaki gradonačelnik ili načelnik koji nema viziju razvoja grada ili općine ne može osmisliti projekte koji će generirati kakav-takav razvoj. Zato na lokalnoj razini često imamo „copy-paste" i svaka hrvatska jedinica lokalne samouprave želi biti gospodarski i turistički centar svoje regije.
U Hrvatskoj se na fondove EU gleda kao na slamku spasa za izlaz iz krize. Je li to realno?
Nije. Fondovi EU su dodana vrijednost koja može poduprijeti investicije u različitim sektorima. Teško nas 11,69 milijardi eura u sedam godina i dodatna sredstva iz programa Unije mogu spasiti. Ali mogu pomoći da nam bude bolje.
Hrvati vole biti "sami svoji majstori". Je li moguće napraviti dobar projekt i dobiti novac od Europe a da se ne plati konzultanta?
Procedure pripreme projekata vrlo su specifične i traže poznavanje metodologije upravljanja projektnim ciklusom ili izrade studija izvodivosti koje diktira Europska komisija. Ove se procedure razlikuju od uobičajene metodologije pripreme investicijskih projekata za banke ili neke druge izvore pa je pametno barem prvi put investirati u konzultanta. U velikom broju slučajeva konzultantski troškovi mogu ući u projektni proračun pa klijentu ne nastaje dodatan trošak uz uvjet da su angažirali poštenog konzultanta koji im neće uzeti novac, odradili loš posao i nestati.
Problem kod projekata je što mnogi nemaju 15 do 45 posto vrijednosti projekta za pokrivanje vlastitog udjela u sudjelovanju.
To je točno, ali načelo sufinanciranja jedno je od temeljnih načela korištenja fondova EU i s njim se slažem. Ni u banku ne možete bez određene garancije. Zamislite što bi se dogodilo da se europski novac dijeli različitim dionicima koji nisu uložili vlastita sredstva. Vrlo je vjerojatno da bi dio projekata propao a da nitko ne bi plakao jer novac dolazi iz jednog građanima nevidljivog džepa.
Veća iskorištenost
Koristi li Vlada dovoljno izvore iz fondova EU?
Prve prave rezultate, kada je postotak iskorištenosti u pitanju, vidjet ćemo za nekoliko godina. U IPA-i nismo bili pretjerano uspješni, a imali smo na raspolaganju 12 puta manje sredstava. Ostaje nada da će u sljedećih nekoliko godina infrastrukturni projekti progutati dobar dio alokacije i tako osigurati veću iskorištenost. Pravi će pokazatelji biti nova radna mjesta, pitanja zaštite okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i jačanje naših razvojnih potencijala.
Tko je onda u pravu – Branko Grčić ili Ivana Maletić?
Oboje pomalo. Uzmite u obzir da je predizborna godina i da su fondovi EU plodno tlo za politička prepucavanja pa se problemi i uspjesi dodatno glorificiraju i potenciraju. S jedne neutralne pozicije mislim da ponavljamo greške iz IPA-e jer vertikala na razini „državna tijela – korisnici na terenu" nije potpuno profunkcionirala. Opet nam se događa da različita provedbena tijela ista pravila tumače na različite načine. Tu postoji veliki prostor za pomak nabolje, no ne bi bilo korektno reći da je ova vlada sjedila skrštenih ruku i da nije napravila baš ništa.
