Gradnju će najkraće autocestovne veze Zagreba s Mariborom, na
transeuropskoj Pyhrnskoj autocesti Nürnberg
Graz Maribor Macelj Zagreb, Slovenija na
svom teritoriju nastaviti i ove godine ali će u promet pustiti jedan
kilometar autoceste, a na cijeloj se trasi promet od Maribora da
granice s Hrvatskom može očekivati oko 2013. godine.
Takva se dinamika slovenske cestogradnje prema Hrvatskoj u Ljubljani
tumači nedostatkom novca i zanimanja domaćih i inozemnih investitora pa
se gotovo ništa ne događa ni na slovenskom dijelu Osimske
autoceste Rijeka Trst.
Prednost je ovogodišnje cestogradnje dobilo
šezdesetak kilometara dionica na autocesti Maribor
slovensko-mađarska granica u sklopu 5. transeuropskog koridora
Barcelona Milano Trst Ljubljana
Marbor Budimpešta Kijev i dvadesetak
kilometara slovenskog dijela Pyhrnske autoceste na relaciji
Maribor Draženci.
Slovenska je vlada već potvrdila ovogodišnji plan
cestogradnje i dodatno promijenila način njezina financiranja. Iz
državnog će proračuna za cestogradnju ove godine biti izdvojeno samo 13
milijuna eura, a Društvo će za autoceste (DARS) trebati
osigurati 510 milijuna eura. U posljednjih se pet godina omjer
sredstava koje za cestogradnju daje država i sredstava koja dugoročnim
zaduživanjem pribavi DARS s tadašnjih 1:1 promijenio u 1:38.
Ekonomski analitičar ljubljanskog Ekonomskog instituta Pravnog
fakulteta Žan Oplotnik takvo prenošenje odgovornosti za
gradnju autocesta s države na DARS drži problematičnim jer
ruši konstrukciju postavljenu Nacionalnim programom gradnje
autocesta.
Planom je predviđeno da se program završi 2013. godine,
krediti plate do 2030., a već poslije 2010. godine na autocestama bi se
ostvarivao prinos od četiri do pet posto.
Dinamika slovenske cestogradnje tumači se nedostatkom novca
Autocestom do Maribora od 2008. preko Ljubljane
