Gotovo je nemoguće uloviti čelnike banaka da nešto kažu posljednjih godinu dana. Predsjednik uprave OTP banke Balázs Békeffy prekinuo je taj trend.
U jeku smo konverzije, dužnici se žale na propuste i prekršaje, što vi kažete na cijeli proces?
Objavljene su izjave da će prosvjedovati protiv banaka koje „najviše" krše zakon, što implicira da ga krše sve, a mislim da to nije slučaj. Mi u OTP banci bili smo jako fokusirani da sve napravimo na najbolji mogući način. Primjerice, priznali smo status kredita za mlade svima koji su kredit u CHF podigli pod takvim uvjetima. Svi su očekivali čudo, da će i kamata i anuitet padati. Ali moramo prihvatiti činjenicu da ono što su ljudi platili u švicarcima nije bio „stvarni", već „izmišljeni" anuitet jer je Vlada limitirala kamatu i zamrznula tečaj, a razliku prebacila na teret banaka. U bankama protiv kojih se prosvjeduje kamate su vezane uz euribor te je kod njih kamata ostala visoka, nije padala u skladu s nacionalnom referentnom stopom (NRS). OTP je među bankama koje su kredite s promjenjivim kamatnim stopama vezale uz NRS. Klijentima u Hrvatskoj sada se više isplati uzeti kredite vezane uz NRS, a u poziciji su da mogu promijeniti banku. Kod nas mogu dobiti stambeni kredit u eurima uz kamatnu stopu od 2,99 posto, fiksnu za tri godine, a nakon toga vezanu uz NRS.
Kako se kod vas odvija konverzija, žale li se klijenti?
Veliki dio, 40 posto klijenata, već je prihvatio konverziju. Zasad nismo imali znatnijih primjedbi niti optužbi da smo „bahati bankari" zbog ponuđenih izračuna, tek nešto upita klijenata. Nismo imali članak o nevaženju aneksa u slučaju pada zakona na Ustavnom sudu, a nakon HNB-ova naputka, uklonili smo iz ugovora odredbu o odricanju od budućih prigovora. Imali smo i mi grešaka na manjem broju ugovora, ali posrijedi je bila greška u sustavu, što se događa kad se nešto mora napraviti tako brzo kao što se morala napraviti konverzija.
Što zamjerate zakonu?
Ne bih htio kritizirati one koji su napravili zakon. Činjenica je da su banke u Hrvatskoj imale samo 45 dana da provedu novi zakon, dok je u Mađarskoj proces trajao godinu dana. Mogu samo reći nije veselo u IT-ju niti jedne banke.
Kakve su bile posljedice konverzije u Mađarskoj?
Banke su zabilježile velike gubitke, ali nisu zaustavile kreditiranje. Bayerische Landesbank je banku kćer prodao mađarskoj državi, kao i Budimpeštanska banka koja je bila u vlasništvu američkog General Electrica. Erste banka je prodala 30% poslovanja vladi i EBRD-u, pri čemu su potpisali i sporazum kojim je definirano da će se porez na banke smanjiti i da neće biti novih iznenađenja za bankarski sustav.
Kakvo je stanje s plasmanima?
Ako pitate Narodnu banku Mađarske, oni nisu zadovoljni.
Koliki su loši krediti u sustavu nakon konverzije?
Loši plasmani su ostali. I u Mađarskoj i u Hrvatskoj ljudi su zaboravili da su kamate u švicarcima bile niže nego u forintama ili u kunama. U Mađarskoj određeni broj klijenata ima veće anuitete, smanjili su glavnicu, ali kamate su više. Isto će biti i u Hrvatskoj.
Očekujete li nakon konverzije veće migracije kredita u banke, s povoljnijim uvjetima, kunom?
Nadam se, jer ako promijene banku, onda će biti prilika i za nas. Oni koji ne žele veći anuitet, imaju mogućnost promijeniti banku, osim klijenata koji imaju dvije ili tri godine do kraja otplate – oni neće mijenjati banku.
Mnogi su se pitali zašto ste preuzeli Bance Popolare. U konačnici, je li se isplatilo?
Sada imamo 7% tržišnog udjela u nenamjenskim kreditima, prije je bio niži od pet. Da, isplatilo se.
Kakvo kretanje NRS-a očekujete u sljedećem razdoblju?
On će i dalje padati. Ono što možemo znati odnosi se na sljedeću godinu do dvije pa će klijenti koji su uzeli kredit vezan uz NRS platiti niže kamate. Što se tiče duljeg razdoblja, ipak nemamo kristalnu kuglu da možemo vidjeti što će se zbivati u okruženju, ali očekujemo da će padati barem sljedeće tri godine.
Očekujete li veći kamatni šok?
Ako uspoređujemo kretanje kune i eura, kuna je u proteklih pet ili šest godina bila volatilnija, a kamate u kunama bile su i do šest, sedam posto, a na euro ipak dosta niže. Možemo očekivati veću volatilnost kune, no to ovisi ponajprije o HNB-u koji za kunu ima puno veće alate nego za euro. No, od eurskog NRS-a očekujemo da će još dosta padati.
Je li iscrpljen prostor za kreditiranje države?
Uvijek ima prostora, ali pitanje je što financiramo - projekt ili javni dug. I mi smo povećali izloženost prema državi, ali iskoristivši mogućnosti financiranja projekata, a ne javnog duga.
Što kažete na gospodarske programe stranaka u Hrvatskoj; najave i zatražene reforme?
Ono što je jako dobro i meni najdraže je da su nakon izbora ljudi počeli pričati o tome što sve treba napraviti. Za sada još ne znamo mandatara i vladu i teško je predvidjeti što će se zaista napraviti. Hajdemo pričekati što će stvarno biti. Nisam baš za radikalne poteze, oni nikad u povijesti nisu donijeli ništa dobro. Međutim, dobar je znak da su i vladajuća i oporbena koalicija prihvatile činjenicu da su reforme nužne.
