Ako je suditi prema učestalosti posjeta web-stranicama Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, telefonskim pozivima i dolascima građana u njihove urede, građani su i te kako zainteresirani za kupnju POS-ova stana, no za kreditiranja gradnje obiteljskih kuća i kupnju građevinskog materijala – puno manje. Javni poziv za prikupljanje zahtjeva objavljen je prije dva tjedna, a ponude će se prikupljati do sredine travnja. Prijavu za neki od ponuđenih programa mogu dati svi građani, a nakon prikupljenih ponuda bit će objavljene i rang-liste. No, građane muče brojna pitanja o kojima se manje govori. Primjerice, u kojim će se sve mjestima graditi prema tom subvencioniranom modelu?
– POS-ovi stanovi gradit će se po cijeloj Hrvatskoj, a ono što je manje očekivano, gradnja je na Visu, u Komiži, Puntu... Nema razloga da se stanogradnja ne potiče i u manjim mjestima – objašnjava mr. Željko Uhlir, direktor APN-a.
Interes za POS-ove stanove postoji, ali jesu li građani zainteresirani i za kreditiranje gradnje kuća i kupnju građevinskog materijala?
Malo se ljudi javlja, a mi to tumačimo neobaviještenošću građana da postoje programi za kreditiranja gradnje obiteljskih kuća i kupnje građevinskog materijala. Istina je i da ljudi nemaju uredne papire za svoje kuće.
Jedna od nedoumica građana je moraju li, požele li kredit iz POS-a, prodati postojeću nekretninu u roku od godinu dana?
Ta je odredba bila vezana uza Zakon o subvencijama u kojem je bila klauzula da građani, ako imaju postojeću nekretninu, moraju je prodati u roku od godinu dana. Ovdje to nije slučaj. Zakon o poticanoj stanogradnji daje mogućnost kupnje stana svima, ali prednost imaju oni koji nemaju stan. I rang-liste bit će složene prema bodovima. Najviše se bodova skuplja time da nemate riješeno stambeno pitanje, ali boduju se i neke druge stvari – visoka stručna sprema, podstanarstvo kod iznajmljivača s pravovaljanim ugovorom i slično.
Ono što izgleda kao paradoks činjenica je da prema pravilniku samac može kupiti stan do 44 četvorna metra, a, primjerice, četveročlana obitelj stan od 60 kvadrata. Nije li riječ o disproporciji?
Morali smo postaviti neki zakonski okvir, nemoguće je da se sve prepusti slobodnoj volji. I naša obnova porušenih kuća imala je svoje propise – tako 35 kvadrata zadovoljava jednog člana obitelji, a na svakog idućeg člana dodaje se deset kvadrata. Naravno, to su okvirne kvadrature, jer ipak sve ovisi o građevinskom zemljištu, urbanističkim uvjetima i projektu. Slobodu od nekoliko kvadrata zapravo ima projektant.
U Zagrebu se trenutačno planiraju graditi 332 stana. Što je s neprodanim stanovima u gradu?
Kad je riječ o društvenoj i državnoj poticanoj stanogradnji, u Zagrebu nema neprodanih stanova. Ono što je neprodano, stanovi su koje je Grad Zagreb sam gradio, prema svome modelu stanogradnje, koji je doživio totalni fijasko. Nažalost, iz nekih populističkih i političkih razloga gradonačelnik Bandić samostalno je odlučio graditi, i to bez državnih poticanih sredstava. Nažalost, Grad Zagreb ni sad ne pokazuje volju da se uključi u državni program poticane stanogradnje. Neprodani stanovi sad su u Holdingu. Ima ih otprilike 500 praznih.
Prvi stanovi gradit će se na katastarskoj čestici Klara u Novom Zagrebu, no može li se ostvariti kredit i za već postojeće stanove?
Tu smo se dotaknuli POS-a plus, našeg novog programa koji još nije do kraja izbrušen, a na tome APN i Ministarstvo graditeljstva intenzivno rade. Rješavaju se posljednji detalji, kad sve bude usuglašeno, predstavit ćemo ga javnosti.
>> POS u Zagrebu i Splitu: Napokon stanovi po 1125 eura za kvadrat
Liniću uvedi porez na nekretnine, al samo nove,, neiskorištene