Sezona požara, koja sada traje gotovo beskonačno, te nedostatak vode u Los Angelesu (gdje su hidranti suhi) i sama struktura američkih kuća – sve su to faktori koji čine požare u Kaliforniji gotovo nemogućima za obuzdati i ugasiti. Najstrašnija riječ u kontekstu ovih katastrofa je "ember", koja označava leteće žareće komadiće. Nošeni vjetrom, ovi komadići mogu prijeći udaljenost do tri kilometra. Prema studiji Američkog instituta za osiguranje i sigurnost kuća (Ibhs), čak 90% kuća i zgrada izgori zbog tih letećih komadića.
To je glavni razlog zašto kalifornijski požari izbijaju kad pušu vjetrovi iz Sant’Ane, koji dolaze iz Nevade i Utaha, s planina prema naseljenim područjima. Kao što se sada događa kada su brzine vjetra dosegle 130 kilometara na sat. "Ako netko ostavi otvoren prozor, jedan od tih žanrova – dovoljan je samo jedan – može završiti na platnu. Ili može zapaliti mrežu na vratima. Ili namještaj na terasi. A onda dolazi vanjski požar, s golemom količinom topline koja izbija iz ove kuće. Tada će dvije susjedne kuće postati problem. Onda će tri kuće ispred postati problem...", objasnio je, kako prenosi Corriere, jedan kalifornijski vatrogasac za National Geographic.
Požari koji trenutačno opsjedaju Los Angeles proširili su se u nekoliko smjerova. Najveći dosad zahvatio je Pacific Palisades, jedan od najbogatijih i najljepših dijelova grada, smješten između Malibua i Santa Monice. Požar je planuo i na brdima iznad Hollywood Boulevarda te njegove poznate Šetnice slavnih, a potom su uslijedili požari u Eatonu, blizu Pasadene te u Hurstu, Lidiji i Woodleyu. Zasad su ubili više osoba, prisilili više od 100 tisuća ljudi da napuste svoje domove i ostavili barem 250 tisuća ljudi bez električne energije. Izgorjela je površina od 108 četvornih kilometara (gotovo kao cijeli grad San Francisco) i uništene su tisuće zgrada. No, ako kalifornijski požari postaju sve snažniji i opasniji, pretvarajući američki raj u pravi pakao, to je rezultat niza uzroka: općih (poput klimatskih promjena) i specifičnih za Kaliforniju i njezine kontradikcije.
Mjesecima je u južnoj Kaliforniji vrlo malo padalina. "Južna Kalifornija obično je sušnija od sjeverne, ali ove godine razlika je iznimno velika. Veći dio sjeverne Kalifornije primio je više od 100% prosječnih padalina do 1. listopada (dvostruko više, op. a.), dok je veći dio južne Kalifornije primio manje od 20% (petina, op. a.). Suhi početak zime u južnoj Kaliforniji dolazi nakon ljeta koje je bilo obilježeno rekordnim vrućinama koje su uništile krajolik, drveće i grmlje", piše New York Times.
U posljednjim godinama porast globalnih temperatura produžio je sezonu požara u Kaliforniji: sada počinje ranije i završava kasnije, praktički nikad ne završava. Obično se završavala u jesen, kada su kiše počele navlažiti tlo i vegetaciju. Sada traje do kasne zime. CalMatters piše da je broj "dana vatre" u Kaliforniji, odnosno dana kad su uvjeti idealni za izbijanje požara, porastao za 78 u odnosu na prije 50 godina. To znači da su sada uvjeti za požare prisutni gotovo cijelu godinu, a ne samo tijekom ljetnih mjeseci.
Vegetacija uz obalu Kalifornije, koja je obično vlažna, sada je postala toliko suha da lako gori, čak i bez vjetra koji bi inače pomagao u širenju požara. Na sjeveru Kalifornije šume koje su prije bile otporne na požare zbog svoje gustoće i vlažnosti, sada više nisu imune. Masovni požari uništili su ove guste prašumske šume, a klimatske promjene uklonile su zaštitu koju su pružali magla i oblačno vrijeme, koji su nekad održavali vlagu u regiji. Danas su gradovi i okolna područja Kalifornije preplavljena suhom vegetacijom koja se vrlo lako zapali, stvarajući idealne uvjete za brzo i razorno širenje požara.
"Površina koja je izgorjela u ljeto u sjevernoj i srednjoj Kaliforniji petostruko je porasla od 1996. do 2021. godine u odnosu na razdoblje 1971. – 1995. Osim toga, 10 najvećih požara u Kaliforniji dogodilo se u posljednjih 20 godina, od kojih su pet bili samo u 2020. godini", piše na Drought.gov, američkoj stranici za informacije o suši. "Gotovo cijeli porast spaljenih područja u posljednjih 50 godina rezultat je klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem. Procjenjuje se da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem pridonijele povećanju spaljenih područja za 172% od 1971. do 2021. godine, s povećanjem od 320% od 1996. do 2021. godine. U sljedećim desetljećima očekuje se daljnji porast spaljenih šumskih područja, između 3% i 52% godišnje."
To je država koja – zahvaljujući Hollywoodu – najviše utjelovljuje američki san. Granica zapada koja je postala raj na zemlji, s blagom klimom (u srednjem i južnom dijelu države), predivnim krajolicima, bogatstvom. Te atrakcije učinile su Kaliforniju najnaseljenijom državom u SAD-u, ali i najneodrživijom. S aspekta društva, prije svega: cijene nekretnina sada su toliko visoke da su mnogi iz srednje klase prisiljeni napustiti državu, a broj beskućnika izuzetno je visok, čak i među zaposlenima: oko četvrtine svih beskućnika u SAD-u živi u Kaliforniji. Kuće koje su izgorjele ovih dana u Pacific Palisadesu koštale su svaka nekoliko milijuna dolara: prosječna cijena kuće u tom području iznosi 3,5 milijuna dolara. Potražnja za nekretninama također je dovela do veće urbanizacije i širenja naselja u područja s visokim rizikom od požara, čime se povećava vjerojatnost izbijanja požara. Infrastruktura energetske mreže također je loše održavana: mnogi požari počinju kada vjetrovi obore stupove struje, stvarajući iskru koja izaziva požar.
Na sve to dolazi i neodrživost Los Angelesa: grad praktički nema vode. Deset posto vodoopskrbe dolazi iz lokalnih podzemnih voda, dva posto je voda pročišćena i reciklirana iz kanalizacije, dok preostalih 88% dolazi izdaleka: putem vodovoda rijeke Colorado, dugačkog 390 kilometara (koji počinje na granici s Arizonom), i iz Doline Owens, na granici s Nevadom, koja je zbog izvlačenja vode početkom 20. stoljeća pretvorena iz plodne poljoprivredne zone u pustinju. Zbog toga, kada su vatrogasci ovih dana pumpali vodu iz gradskog vodoopskrbnog sustava kako bi ugasili požare, mnogi hidranti ostali su suhi. Odjel za vodu i energiju Los Angelesa koristio je vodovode i podzemne izvore u sustavu, no potražnja je bila tolika da nije bilo dovoljno za punjenje tri rezervoara od 3,7 milijuna litara na brežuljcima Pacific Palisadesa koji pomažu pri održavanju tlaka u hidrantskoj mreži kvarta.
Nedostatak vode izazvao je političke polemike, a novoizabrani predsjednik Donald Trump optužio je gradonačelnicu Los Angelesa Karen Bass i guvernera Kalifornije Gavina Newsoma da ne distribuiraju dovoljno vode za poljoprivredna gospodarstva i gradove kako bi zaštitili ugrožene vrste životinja, posebno jednu vrstu riba koja živi u bazenima sjeverne Kalifornije. No zapravo je obrnuto: Los Angeles je taj koji je neodrživ i koji nema potrebne vodne resurse za opskrbu svoje populacije.
Požari se šire vrlo lako i zbog urbanističke strukture Los Angelesa. Opet, ono što ovu metropolu čini rajem čini je i paklom: kuće od drva u jednom vlasništvu okružene vrtovima, koje čine gotovo cijeli grad. One su predivne za život, ali su istovremeno izuzetno ranjive na požar. National Geographic piše o pokusu koji pokazuje kako tipične kalifornijske kuće lako izgorijevaju. Ibhs, Institut za osiguranje sigurnosti poduzeća i kuća, izgradio je zgradu s dvije strane: jedna s tipičnim materijalima za Los Angeles i mnoge druge američke gradove (drvene obloge, vinilne žljebove, jednostruka stakla, vrtovi s cvjetnim gredicama prekrivenim malčem), a druga s materijalima otpornim na požar (betonski krov, metalni žljebovi, dvostruka stakla, područje prekriveno šljunkom oko zidova). Zatim je zgradu zapalio: "Rezultati su bili iznenađujući: za 10 minuta, tradicionalna strana kuće je planula. Strana otporna na požar nije proizvela ni iskru", piše National Geographic.
Prema procjenama AccuWeathera, požari u Los Angelesu prouzročili su štetu i ekonomske gubitke u iznosu od 52 do 57 milijardi dolara. Prema J.P. Morgan Insurance, osiguravajuće kuće trebale bi pokriti najmanje 10 milijardi dolara štete. Međutim, u Kaliforniji postaje sve teže osigurati se od prirodnih katastrofa koje uzrokuju klimatske promjene. U ožujku je State Farm, najveća osiguravajuća kuća za domove u državi, najavila da će ukinuti oko 72.000 polica za nekretnine koje se smatraju previše rizičnima, što je dva posto svih njihovih polica u Kaliforniji jer su postale preskupe za tvrtku.
Ovo je sve češći fenomen, upravo zbog klimatskih promjena, a upravo kad građani najviše trebaju osiguranje. Samo u 2024. godini uragani, oluje, poplave i druge prirodne nepogode prouzročile su 140 milijardi dolara "osiguranih gubitaka" (tj. pokrivenih od osiguravajućih kuća), što je povećanje u odnosu na 2023. godinu. Takvi iznosi znatno nadmašuju prosjeke posljednjih 10 i 30 godina, a ove godine bila je treća najskuplja za osiguranje od 1980. godine. Ukupni gubici uslijed prirodnih katastrofa, uključujući one koje nisu pokrivene osiguranjem, iznosili su 320 milijardi dolara u 2024. godini (u Europi su prošle godine prirodne katastrofe uništile imovinu u vrijednosti od 31 milijardu dolara, od čega 14 milijardi bilo osigurano).
Požar u Los Angelesu samo je najnoviji primjer zabrinjavajuće tendencije koja nas prisiljava da hitno pronađemo načine prilagodbe. Klimatske promjene čine naše sadašnje modele razvoja sve neodrživijima. Mnogi svjetski lideri, od Europe do Sjedinjenih Američkih Država, povlače se od politika ublažavanja klimatskih promjena jer su skupe za građane. Istina je to. No kad se ne poduzima ništa, sve postaje skuplje. Previše skupo, zaključuje Corriere.
FOTO Nove snimke iz zraka pokazuju strahotu nakon katastrofalnog požara
Lol, o čemu vi pričate? nema vode?? molim...pa pogledajte bolje malo slike iz zraka, svaka 3. ili 4. kuća ima bazen!