Ministar financija potpisao je i objavio Pravilnik o izmjenama poreza na dobit, što je bio preduvjet da bi banke mogle krenuti u otpis dugova. Pravilnik nalaže bankama da donesu kriterije i postupke za otpis dugova u koji će ići zbog ublažavanja socijalnih rizika kod korisnika stambenih kredita. Od banaka se očekuje da razrade zakonsku odredbu koja kaže da tu vrstu pomoći mogu očekivati dužnici kojima rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe ili ljudi kojima prijeti ovrha nad jedinom stambenom nekretninom. Otpis se može primijeniti i na tvrtke u kojima obveze prema kreditnoj instituciji značajno ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja poduzetnika.Država pravilnikom nalaže bankama da joj dostave podatke o otpisu po svakoj pojedinoj osobi i korisniku kredita.
Prema podacima o poslovanju banaka u 2013. godini, u prvih devet mjeseci najviše prostora za otpis dugova imaju Zagrebačka i Privredna banka koje su iskazale 80 posto cjelokupne bankarske dobiti – 1,6 milijardi od 2,2 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja. Na trećem mjestu je po dobiti bila Raiffeisen banka s 240 milijuna te Erste banka sa 188 milijuna kuna. Sudeći prema podacima iz prvih devet mjeseci, dužnici Hypo banke ne trebaju očekivati previše jer je dobit te banke bila samo 16 milijuna kuna. Ukupna je dobit banaka smanjena za milijardu kuna, a one se tek trebaju izjasniti o svojim kriterijima za otpis. No, četiri milijarde nenaplaćenih stambenih i 30 milijardi kuna kredita tvrtkama daje veliki prostor za djelovanje.Načelno, bankari su podržali zakonsku izmjenu te su dali do znanja da su i sami predlagali slično rješenje, pa se može očekivati da će ga maksimalno iskoristiti.
Umanjenje porezne obaveze za iznos otpisanog duga ne pogoduje samo dužnicima nego i bankama, jer smanjuju troškove naplate duga, ali i dio gubitaka iz loših plasmana prebacuju na državu. Korisnici stambenih kredita u švicarskim francima na kućne su adrese dobili nove izračune rata, nakon što im je, silom zakona, država snizila kamate na 3,23 posto. Za kredite u prvoj polovici otplate smanjenje iznosi oko 12 posto. Može se pretpostaviti da će u toj kategoriji biti najviše otpisa jer je svaki deseti dužnik u švicarskim francima prestao vraćati stambeni kredit i nalazi se pod nekim oblikom ovrhe. Stambene kredite u eurima prestao je vraćati svaki dvadeset drugi dužnik (4,5 posto), pa bi se za njih moglo reći da su žrtve krize, dok su dužnici u francima stradali i zbog tečaja i zbog gubitka posla. Među tvrtkama najviše je problematičnih građevinara.
>> Linić i Vujčić stišću bankare, oni još analiziraju zakon
to jos nisam nikada cuo i vidjeo da takozvani Ministar financija(a u tom slucaju bi mogao i ja is vi drugi biti, bankama zapovjeda da dugove otpisu, to nema nigdje na svjetu, sta ima jedan ministar sa bankama, u ovoj drzvai se nezna ni ko pije ni ko placa, sve neznalice....