Austrijancima, Nijemcima, Talijanima, Francuzima i svim drugim osobama koje imaju novac na računu izvan Hrvatske njihovih 1000 eura ne vrijedi jednako podižu li novac na bankomatima hrvatskih banaka. U Splitskoj su, prema iskustvima koje su s nama podijelili, za taj iznos prošli tjedan dobili 6971 kn, u RBA 7080 kn, u Erste banci 7180, a u Zabi 7240 kn. Neki su nam kao dokaz poslali skenirane izvatke s bankomata, drugi samo svjedočanstva, no svima im je zajednički gnjev prema bankama za koje smatraju da iskorištavaju prilike. Nesnalaženje u lokalnoj računici može ih stajati više od 500 kn na 1000 eura.
Razlike među bankama
Razlika između mjenjačkog \"tečaja\" na bankomatu Splitske banke od 6910 kn i prosječnog kupovnog tečaja za devize u bankama, koji je prošli tjedan bio oko 7,45 kn, je čak 540 kn. Između pojedinih banaka obračun varira i do 270 kn. Potaknut primjerom iz Erste banke, mailom Večernjaku reagirao je i Zlatko Zeljko, predsjednik Udruge za unapređenje pravosuđa Juris Protecta, koji je priložio i izvadak s bankomata.
Upozoriti turiste
– Iz izvatka se vidi da je banka otkupila euro po tečaju od 7,18 kn, iako je taj dan kupovni tečaj za devize iste banke bio 7,45 kn. Erste banka na taj način potkrada strane korisnike, pretežno turiste, za značajne iznose – optužuje Zeljko koji smatra da građani trebaju bojkotirati banke koje se služe ovakvim sredstvima. Ističe da stranci u pravilu ne poznaju lokalne prilike i tečaj kune prema stranim valutama, a banka to nemilosrdno zloupotrebljava. Apelira i na turističke zajednice i hotelijere da upozore strane turiste. S primjerom Splitske banke javio nam se čitatelj Dragutin Cvetek koji je na njihovu bankomatu eure razmijenio po tečaju od 6,19 kuna, a M. A. iz Zagreba na bankomatu RBA zatekao je listić na njemačkom jeziku koji svjedoči o promjeni 2000 eura po tečaju od 7,08 kuna.
– Listić je na bankomatu očito ostao od turista s njemačkog govornog područja, podigao sam ga da bih uzeo svoj listić – pojašnjava čitatelj. U Erste banci ističu da se kod formiranja tečaja za ovakve transakcije drže zadanih okvira te da im cijena, prema njihovim saznanjima, ne odstupa od cijene na tržištu. Ne naplaćuju, kažu, nikakve dodatne provizije. Iz Splitske banke poručuju da im tečaj konverzije određuju međunarodne kartične kuće ili banka izdavatelj kartice, dok u RBA napominju da klijenti ne moraju odabrati njihovu konverziju, nego podići gotovinu u kunama bez konverzije iznosa; tad će ih provizijom i naknadom naknadno teretiti banka izdavatelj kartice.
>>Ovih 10 PIN-ova najlakše je hakirati! Je li i vaš među njima?
