Ankete pouzdanja potrošača koje provodi središnja banka te Indeks ekonomskog sentimenta (ESI) Europske komisije sugeriraju da se među hrvatske građane vratio optizmizam. Hrvati očekuju poboljšanje vlastite financijske situacije u idućih godinu dana, a s nešto ružičastijim naočalama gledaju i cjelokupnu poslovnu klimu. Indeks ekonomskog sentimenta za svibanj u Hrvatskoj je porastao za 1,2 indeksna boda u odnosu na travanj, dok je na razini Europske unije razlika u sentimentu blaža i u plusu je 0,2 boda.
Najveći rast sentimenta zabilježili su Malta, Francuska i Slovenija, a najveći pad Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Češka. Europska komisija u Hrvatskoj bilježi pojačani optimizam u industriji i među potrošačima, čije je raspoloženje na najvišoj razini u posljednjih jedanaest godina otkada je Europska komisija počela objavljivati pokazatelje za Hrvatsku.
Kod nas se i dalje godišnje stvara oko 30 tisuća novih radnih mjesta, a taj bi optimizam danas mogao potvrditi i Državni zavod za statistiku objavom BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu. Ekonomski institut Zagreb procjenjuje da će stopa rasta biti bolja od ostvarenja u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu (2,3%) te će iznositi 2,6 posto. Moguće su i veće brojke jer je prvi dio godine donio značajan rast prometa u trgovini na malo, oporavak industrijske proizvodnje te osjetniji rast građevinskog sektora.
Rast potrošnje (više od 6 posto u odnosu na isto razdoblje lani) zbroj je više faktora: povećanja zaposlenosti, turističkih dolazaka i povećanja dohotka, s tim što je rast plaća usporio na 2,8 posto na godišnjoj razini. U odnosu na isti mjesec prošle godine prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama viša je za 211 kuna.
Građani su mišljenja da će im u zajedničko kućanstvo narednih godinu dana pritjecati više novca nego što je to bilo posljednjih dvanaest mjeseci. Jedan od razloga za to može biti i rast zaposlenosti, ali i zaduženja. Dio ‘viška’ sigurno dolazi i od kredita u koje građani ulaze hrabrije nego prijašnjih godina. Ukupni krediti stanovništva dosegnuli su krajem ožujka 127 milijardi kuna te su u mjesec dana porasli 1,4 milijardu kuna. Najveće stope rasta imaju potrošački krediti, koji su se vrijednošću gotovo približili stambenim kreditima. Kako su to ujedno i najskuplji krediti, središnja je banka postrožila uvjete za njihovo odobravanje te zatražila od komercijalnih banaka da pažljivije analiziraju kreditnu sposobnost.
Vrijedni ljudi dodatno rade i investiraju ("troše"). Nama ostalima draže je ovdje kukati i po svemu pljuvati (komentirati).