Digitalna transformacija nezaustavljivo mijenja poslovanje nabolje, ali je iznimno zahtjevan proces koji često rezultira neuspjehom jer tvrtke u njega kreću bez jasne vizije i cilja. Kako pronaći pravi model razvoja i ne postati žrtva digitalnih trendova koji su sami sebi svrha bile su glavne teme konferencije Digitalni izlet 2019 koju su u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirali Privredni i IBM Hrvatska.
– Hrvatska je po stupnju digitalizacije društva tek 22. od 28 zemalja EU. Samo 15 posto domaćih tvrtki ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, a veliki broj takvih projekata, čak 85 posto, na kraju propadne zbog nerazumijevanja ekonomije digitalnog – upozorio je savjetnik predsjednika HGK i glavni uredni Privrednog Marko Jurčić, dodavši kako nije fokus tvrtki mora biti na potrebama, a ne mogućnostima te da digitalizacija više nije stvar izbora nego potrebe.
– Tvrtke koje efikasno provedu transformaciju profitiraju, a ostali stagniraju, odnosno gube korak na tržištu. Povrat ulaganja u digitalizaciju vraća se po stopi od 12 posto, dok je povrat investicija u postojeće poslovne aktivnosti duplo manji (6 posto) – poručio je Jurčić.
Najveća barijera prema uspjehu je mentalni sklop, zato je bitno da u tvrtki stvorite kulturu agilnosti i inovacija. Također je važno izabrati pravu tehnologiju za ostvarenje ciljeva koje si zadate. Ne morate koristiti blockchain, umjetnu inteligenciju ili Internet stvari samo zato jer je to trend, gledajte kako će vam ti alati pomoći da ostvarite svoje poslovne planove, pojednostavite procese i povećate profit.
Jurčić je u svom uvodnom izlaganju istaknuo još jedan zanimljiv fenomen, tzv. paradoks inovacije. „Do njega dolazi jer mnogi digitaliziraju samo svoje već postojeće proizvode i procese, zanemarujući bezbrojne druge mogućnosti koje se pružaju. Među najuspješnijim kompanijama su one koji su inovativne i ne boje se ući i u druge industrije. Upravo tu im je povrat na ulaganja najveći“, naglasio je Jurčić.
Primjere dobre prakse možemo naći u industrijama koje su doživjele najveće disrupcije, poput bankarstva ili maloprodaje. Zagrebačka banka je proces dobivanja kredita maksimalno skratila i pojednostavila – prije ste morali danima skupljati papire i obilaziti šaltere, a danas sve možete riješiti u nekoliko minuta preko mobilne aplikacije.
Aplikacija Keks Pay Erste&Steiermärkische banke omogućava transfer novca među pojedincima i grupama i polako mijenja platne navike Hrvata koji tradicionalno preferiraju keš. Slično je i s maloprodajom koja je evoluirala na više kanala i nudi sve što poželite online. To se odlično vidi na primjeru Tiska čiji su kiosci od štanda s novinama evoluirali u mini centre koji nude na desetke novih usluge, od poštanskih do financijskih. Da ni industrija glazbe nije imuna na digitalne promjene pokazala je tvrtka mStart sa svojom e-wallet narukvicom koja posjetiteljima festivala služi kao ulaznica, ali i novčanik kojim mogu plaćati hranu i piće.
Olakšavanje komunikacije s korisnicima jedan je od ključnih aspekata digitalizacije, a to su prepoznali i u ZŠEM-u. Njihova usluga Chatbot omogućuje izravan kontakt sa studentima i uvelike smanjuje gužve u referadi, naročito u vrijeme upisa. I velike kompanije poput Ine i Valamara također uvode digitalne promjene koje poboljšavaju komunikaciju s klijentima i tako štede vrijeme i novac sebi i njima.
Iako su u fokusu konferencije bile nove tehnologija i njihova primjena u praksi, jedna od glavnih poruka je da se ne smije zaboraviti ulaganje u ljude. IBM-ova istraživanja pokazuju da na jedan dolar investiran u tehnologiju treba uložiti još sedam dolara u zaposlenike koji tu tehnologiju moraju implementirati kako bi ona uspješno zaživjela.
