Britanka Josephine Green gostovat će u Dubrovniku na konferenciji o organizacijskom razvoju i upravljanju ljudskim resursima koja će se uskoro održati. Green promiče nova razmišljanja i znanja u području socijalne dalekovidnosti, inovacije i promjena.
Govori o krizi morala, napuštanju vodstva koji kreće od vrha i uspostavljanju veće suradnje.
Dugo se suočavamo s krizom koju svi tumače isključivo kao ekonomsku krizu. Vi tvrdite da je ta kriza puno šira?
Ja ne mislim da smo suočeni s ekonomskom krizom nego krizom morala, krizom spoznaje što znači biti čovjek. Posljednjih trideset godina ekonomija se doživljava kroz akumulaciju profita i bogatstva. Moramo se suočiti s činjenicom da mi ne služimo gospodarstvu nego da ono služi nama. A tu je riječ o većoj transformaciji – iz tehnoindustrijske ere 19. i 20. stoljeća prema društvenoj ekodigitalnoj eri 21. stoljeća.
Menadžeri u krizi najčešće koriste jednake metode za rješavanje problema. Što treba mijenjati?
Voditelji moraju izbaciti ego i šefovanje, moraju prihvatiti novi mentalni sklop iz “ja” u “mi”
U industrijskoj eri gledali smo na situaciju racionalno i predvidljivo, “ravnom linijom”. Takav način kontrole svijeta i ljudi donio nam je sustav u kojem se odluke donose od vrha prema dolje, a to je dovelo do problema i mora se mijenjati. Potrebno je uvesti i razviti kreativnost i inovaciju u sustavu, upravljati zajedno s ljudima koji razumiju probleme radi pronalaska najboljeg rješenja.
Što mislite, koje su nove vrijednosti društva važne da bismo opstali?
U svijetu koji je toliko složen i povezan ne možemo imati pravu vrijednost uz hijerarhiju od vrha prema dolje, vrijednost temeljenu na egu, individualizmu, natjecanju, pobjednicima i gubitnicima. To je recept za ratove, nejednakost i katastrofu. Zato trebamo nove vrijednosti, temeljene na svim vrstama suradnje.
Koje su najvažnije vještine i osobine lidera potrebne?
U razdoblju dramatičnih promjena iz industrijskog u sociodigitalno doba, trebamo transformacijske vođe ili možda transformacijske voditelje, one koji mogu olakšati prijelaz iz stare svijesti u novu, od svijesti “od mene” na svijest “od nas”. Voditelji moraju izbaciti ego i šefovanje. Oni moraju postati sami svjesni toga i prihvatiti novi mentalni sklop koji prelazi iz “ja” u “mi”, shvatiti da posluju zajedno s ljudima. Tako je olakšana suradnja, učenje, uvođenje inovacija i njegovanje različitosti i razlika.
Mislite li da vođe velikih kompanija imaju mogućnost implementirati nove načine upravljanja ljudima? Ima li mjesta za “out of the box” razmišljanja ili je stara škola još uvijek dominantna?
Mislim da ima svakakvih vođa na vrhu kompanija, neki razumiju nove načine, neki ne. Međutim, veći problem jest što su im ruke vezane i imaju malo prostora za manevriranje. Naš sadašnji sistem, koji se zasniva na kontinuiranom rastu i povećanju vrijednosti dioničarima, znači da većina vođa mora to staviti kao prioritet. Mi smo svi ograničeni našim modelom rasta zasnovanim na visokoj proizvodnji i potrošnji. Mislim da se promjene neće događati od vrha prema dolje, nego obratno.
Vi često ističete da trebamo više žena na visokim položajima. Zašto su one potrebne i kako se to može postići?
Ovo je zanimljivo pitanje,osobito u kontekstu promjena o kojima smo pričali. Mislim da su žene prirodne poticateljice promjena jer nisu one izmislile pravila starog sistema industrijalizacije nego muškarci. Žene, osobito u velikim korporacijama i institucijama, prisiljene su živjeti u svijetu boljem za muškarca – u svijetu napravljenom i prilagođenom muškarcima, ponajprije onim moćnim, alfa-muškarcima. Budući da one nisu izmislile stara pravila, često su spremnije mijenjati ih tako da mogu prikazati i svoje sposobnosti. Tradicionalno, žene su razvile i veće intuitivne i emocijalne vještine i inteligenciju te više teže suradnji, poštenju, brizi i povezanosti, svemu onome što je potrebno za novu razinu suradnje i kooperacije. Veliko je ipak pitanje igraju li i neke žene po starim pravilima pri dolasku do vrha ili prečesto postaju “muškarci u suknji”. Određen broj žena svakako primjenjuje nove načine ponašanja i interakcija, izjednačujući hijerarhijsku piramidu.
>> Zbogom, recesiji. 2014. je napokon godina oporavka
Totalno se mogu složiti sa teorijom. Hajde krenimo od naših politačara.