Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug iznosio je na kraju veljače 42 milijarde eura, što je 0,2 posto manje nego mjesec dana prije, ali 0,8 posto više nego na kraju 2016. godine, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
"U odnosu na kraj 2016., bruto inozemni dug porastao je za 350 milijuna eura, ili 0,8 posto, što je uglavnom posljedica rasta obveza središnje banke na stavkama kratkoročnih kredita te dužničkih obveza prema nerezidentnim izravnim ulagačima i horizontalno povezanim poduzećima", navodi se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.
Ističe se i da podaci za veljače potvrđuju razduživanje prema inozemnim vjerovnicima od strane ostalih domaćih sektora, odnosno poduzeća, financijskih institucija i opće države.
"Smanjenje bruto inozemnog dug očekujemo do kraja godine, pa će uz rast gospodarstva udio bruto inozemnog duga u BDP-u potvrđivati smanjenje vanjske ranjivosti Hrvatske", ističe se u analizi.
Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, koji čini preko 35 posto ukupnog bruto inozemnog duga, iznosio je na kraju veljače 15 milijardi eura.
To znači da je na mjesečnoj razini porastao za 108 milijuna eura, dok je u odnosu na kraj 2016. niži za 133 milijuna eura.
"Trend razduživanja prema inozemstvu potvrđuju i negativne stope rasta koje su gotovo u kontinuitetu prisutne od travnja 2011. U odnosu na veljaču 2016. obveze prema inozemnim vjerovnicima trgovačkih društava niže su za 853 milijuna eura ili 5,3 posto", navode analitičari RBA.
Dodaju i da je razduživanje države prema inozemnim vjerovnicima započelo početkom 2016., a da se pad na godišnjoj razini bilježi od ožujka prošle godine.
"Isti trend nastavio se u prvim mjesecima 2017., pa je, unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,5 posto, bruto inozemni dug države od 14,8 milijardi eura niži za 970 milijuna ili 6,2 posto u usporedbi s veljačom 2016. Udio bruto inozemnih obveza države u ukupnom inozemnom dugu zadržava se oko razine 35 posto", navodi se u analizi.
Najveći pad na godišnjoj razini, 27 posto, bilježe, pak, druge monetarne institucije, odnosno banke, čije su bruto obveze prema inozemnim vjerovnicima na kraju veljače iznosile 4,4 milijarde eura.
Time je nastavljen dugotrajan trend dvoznamenkastog pada inozemnih obveza banaka na godišnjoj razini.
"Banke su se razduživale zbog relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek skromne potražnje za kreditima. Smatramo da se razduživanje banaka primaklo svojem kraju, čime bi se i razina njihove inozemne zaduženosti trebala zadržati na trenutačnoj razini", ističe se u analizi RBA.
Analitičari te banke procjenjuju da bi podaci za ožujak trebali pokazati rast bruto zaduženosti Hrvatske jer je u ožujku država izdala međunarodnu obveznicu na europskom tržištu u vrijednosti 1,25 milijardi eura.
"Međutim, već u travnju bila je na dospijeću dolarska obveznica od 1,5 milijardi dolara, koja je namirena sredstvima spomenutog izdanja", zaključuju analitičari RBA.
a u jugi što smo govorili da nas je Tito uvalio,dug je bio 30 puta manje pa smo se bunili kako nas je uvalio stari,eeee moj narode gdje ta lova ide mi ko I da nemamo turizam I prihode tako see čini,.