Europska komisija razmatra mogućnost djelomične suspenzije, odnosno ublažavanja procedure prekomjernog deficita zbog migrantske krize što bi značilo da bi i deficit proračuna zemalja članica veći od tri posto BDP-a prošao bez potencijalnih sankcija. Hrvatskoj Vladi koja se priprema za izbore takva bi odluka došla kao naručena jer to znači da bi ispod radara mogla proći predizborna potrošnja i činjenica da ni iduće godine Hrvatska neće biti u mogućnosti smanjiti deficit znatno ispod 5 posto BDP-a.
Izvanredne okolnosti
– Točno je da Pakt o stabilnosti i rastu predviđa postojanje izvanrednih okolnosti – rekao je europski povjerenik za ekonomske poslove Pierre Moscovici za francusku televiziju France 2, ali je rekao i da se još mora raspraviti predstavlja li izbjeglička kriza izvanredne okolnosti u smislu koji predviđa pakt, ali i napomenuo da to ne smije biti poticaj na pretjeranu proračunsku slobodu. Inicijativa Moscovicija pokrenuta je na inzistiranje Austrije i Italije koje od Bruxellesa traže da primijeni odredbu Pakta o stabilnosti koja dopušta da javni deficit u slučaju izvanrednih okolnosti prelazi prag od 3 posto BDP-a bez pokretanja kaznenog postupka.
Hrvatska će prema procjenama Europske komisije imati deficit proračuna veći od 5 posto BDP-a, što bi ugrubo iznosilo oko 15 milijardi kuna, dok je Vlada planirala da će proračun središnje države u manjku biti oko 12,5 milijardi kuna. I u jednom i u drugom slučaju premašene su sve granice pa inicijativa EU ne bi trebala biti poziv vladajućima na povećanje trošenja jer bi moglo doći do hladnog otrežnjenja. I bez sankcija Europske unije i prijetnje njima Hrvatska plaća danak neodgovornoj potrošnji prošlih vlada pa u ovom trenutku, uz izuzetak Grčke koja je praktički bankrotirala, plaća najvišu premiju rizika od svih zemalja EU te zbog toga građani i poduzetnici plaćaju i najskuplje kredite među članicama EU.
Samo za podmirivanje kamata iz državne riznice izlije se godišnje više od 10 milijardi kuna, a javni dug juri prema nezamislivih 300 milijardi kuna duga. U srijedu je Udruga Lipa predstavila projekt Brojač javnog duga kojim će ilustrirati brzinu kojom se država zadužuje. Izračunali su, naime, da se svake sekunde Hrvatska zaduži za 444 kune i očekuju da će do kraja godine javni dug narasti na 90 posto BDP-a. Udruga će postaviti LED ekrane na gradske trgove da bi upozorila na taj problem. Kako je Večernji list i pisao, javni dug u ovom trenutku iznosi 67.000 kuna po svakom građaninu Hrvatske, a čak 230.000 kuna po svakom zaposleniku.
Grčić: Javni dug usporen
Ako se promatra po mandatima ministara financija, najveći dug kreirao je HDZ-ov Ivan Šuker i to 63 milijardi kuna novog duga, ali on je bio i najdugovječniji ministar s čak sedam godina mandata, a Martina Dalić u godinu dana stvorila je oko 25 milijardi kuna javnog duga, dok su u četiri godine SDP-ovi ministri Slavko Linić i Boris Lalovac kreirali oko 80 milijardi kuna novog javnog duga.
– Rast javnog duga je usporen. U mandatu ove vlade to je do sada oko 67 milijardi kuna. Usporili smo rast i deficita i kamata koje su dvostruko narasle u mandatu prošle vlade i sve to sada utječe i na usporavanje rasta javnog duga – izjavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Do kraja godine javni dug ukupno bi mogao porasti za oko 75 milijardi kuna.
Bas lijepo, samo se pitam tko ce to platiti... A,da. Lalovac, ups, on nece biti na vlasti, vec netko slijedeci ce nas zaduziti. Mada se ovo nas i ne tice, jer smo mi oko 5% deficita.