Pandemija COVID-19 nedvojbeno će ugroziti, dokinuti ili promijeniti sadašnje globalizacijske procese, ali će utjecati na načine odvijanja gospodarskih procesa u globalnim lancima stvaranja vrijednosti i prilagodbama na nacionalnim razinama. Kriznu situaciju stoga treba promatrati kao šansu Hrvatske, iskoristiti postpandemijsku situaciju za strukturne reforme u javnom i privatnom sektoru, stvoriti poticajni kontekst za ulaganje u nove znanjem-intenzivne industrije, posebno u IT sektoru, iskoristiti prilike za strateško repozicioniranje turizma i poljoprivrede te povećati efikasnost države na svim razinama u funkciji podizanja nacionalne konkurentnosti, poruka je prof. dr. sc. Darka Tipurića s Ekonomskog fakulteta, koji će u srijedu, 7. srpnja u zagrebačkom Hotelu Sheraton biti jedan od sudionika četvrtog Prstenova poslovnog foruma Zagreb 2021. u organizaciji Udruge Hrvata BiH Prsten.
Spora digitalna transformacija
Na skupu koji će se pod pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i medijskim pokroviteljstvom Večernjeg lista održati od 10 do 14 sati dvije su teme - "Prilike i prijetnje hrvatskom gospodarstvu u postcovid razdoblju" i "Psihološki aspekt utjecaja pandemije na gospodarstvo" o kojima će uvodna predavanja održati ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i počasni predsjednik Udruge Prsten Mijo Marić.
U panel-raspravi sudjelovat će gospodarstvenici i državni dužnosnici, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić, savjetnica predsjednika Vlade Dubravka Vlašić Pleše, posebni savjetnik ministrice turizma i sporta Josip Pavić, vlasnik INsig2 Ante Mandić, savjetnik uprave Hrvatske industrije šećera Miroslav Božić, ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić te ravnatelj Instituta za javne financije Vjekoslav Bratić.
Tipurić kaže kako je, globalno gledajući, pandemija izazvala značajan pad investicija, trgovine i usluga (posebno prijevoza i turizma) zbog ograničenja putovanja i drugih restrikcija. Istodobno, potakla je rast u djelatnostima, posebno onima koji uporabom internetskih platformi smanjuju transakcijske troškove i oblikuju potpuno nove poslovne modele.
- Tek nešto više od polovine hrvatskih poduzeća počelo je s digitalnom transformacijom kako bi se uhvatilo u koštac s efektima pandemije. Teško se prihvaća da je svijet nepovratno promijenjen, a promjene su nužne. To nije posao samo za političke, poduzetničke i upravljačke elite, nego društveni zadatak koji možemo samo zajednički uspješno obaviti - smatra Tipurić. Male zemlje poput Hrvatske nemaju izbora ako žele imati održive prednosti. Invencije i inovacije trebaju se snažno poticati u svim sektorima, potrebno je ubrzati proces digitalizacije industrije i države na svim razinama, pokrenuti brzu i učinkovitu reformu javne uprave, smanjiti birokratizaciju, troškove državnog aparata i razinu korupcije te oblikovati dugoročnu strategiju koja će, između ostaloga, biti zasnovana na djelatnostima zasnovanim na naprednim tehnologijama - robotici, biotehnologiji, umjetnoj inteligenciji i primijenjenoj kognitivnoj znanosti, smatra prof. Tipurić.
Oporavak potrošnje i investiranja
Dr. sc. Zvonimir Savić kaže, kako se u uvjetima kada se kod velikog broja poduzetnika radilo o pukom preživljavanju, u pandemiji nije mogla očekivati sklonost investiranju i širenju poslovanja. - Međutim, ova godina donosi snažniji oporavak poslovnog raspoloženja što potvrđuje i Economic Sentiment Indicator (ESI) koji svakog mjeseca objavljuje EK na temelju istraživanja koje provodi među poduzetnicima - tvrdi Savić.
Na razini cijele EU u 2020., zabilježen snažan trend pada tog indikatora. - Dno je dostignuto u drugom kvartalu, a zatim je slijedio blagi oporavak sve do studenoga kada je opet došlo do izraženijeg širenja pandemije. Od veljače ove godine bilježi se pak snažan rast ESI indeksa u svim članicama EU, pa tako i u RH. U lipnju je ESI indeks na razini EU dosegnuo najvišu razinu u posljednju 21 godinu što znači da je poslovno raspoloženje nakon prošlogodišnje krize u snažnoj uzlaznoj putanji i može se očekivati prateći oporavak sklonosti potrošnji i investiranju - uvjeren je Savić. Najviše se očekuje od turizma, kojemu u postcovid razdoblju predviđaju brz i jak oporavak. No pitanje je, na koje nitko trenutačno nema odgovora, jest kada će to postcovid razdoblje nastupiti, kaže dr. sc. Damir Krešić. U sadašnjoj situaciji on će, dodaje, biti zadovoljan ako ove godine ostvarimo 20% više turističkih noćenja.
- Pretjerani optimizam nije dobar s obzirom na situaciju koja se događa u Engleskoj, Portugalu, a bojim se da se počela događati i kod nas, pa ne možemo očekivati neki veliki oporavak sektora ove godine. Glavni preduvjet oporavka i funkcioniranja turizma je sigurnost koju nitko ne može garantirati dok su epidemija i problemi vezani za nju aktualni - kaže Krešić.
Ni Ante Mandić vlasnik IT tvrtke INsig2 nije preoptimističan.
- Umjesto o postcovid razdoblju prije bi se moglo govoriti o nekoj vrsti suživota s COVID-om kojega će IT industrija kao nositelj sveopće digitalizacije oblikovati kroz još veći prodor brojnih tehnologija u brojne aspekte našeg svakodnevnog života, privatnog, socijalnog i profesionalnog. Već danas na drugačiji način komuniciramo (ZOOM), radimo (od kuće), sudjelujemo u društvenom životu (kroz društvene mreže), komuniciramo s institucijama (brojni digitalni servisi), učimo... - zaključio je pionir domaće IT industrije Ante Mandić.
