Promjene potrošačkih navika, koje pokazuje posljednje MasterCardovo istraživanje, dokazale su očito – kriza se odrazila na većinu hrvatskih građana, njihove mogućnosti štednje i investicija, ali i broj kartica kojima se koriste. Porazan je podatak da čak 65 posto ispitanika na kraju mjeseca nema nikakav ostatak za štednju.
Nepopravljivi optimisti
Od toga 33 posto građana ostatak nema nikad, a 32 posto vrlo rijetko. Ipak, 20 posto uspije izdvojiti mali postotak primanja, a 15 ih posto redovito štedi. Udio građana koji ne mogu ništa uštedjeti povećao se od lani sa 29 na 33 posto. Istodobno, 13 posto građana troši stare zalihe, a čak 21 posto upada u dug na kraju mjeseca! Premda ih se polovica izjasnila da su pogođeni krizom, naši su sugrađani nepopravljivi optimisti – čak 61 posto vjeruje da će im za godinu dana biti isto ili bolje. Ova se statistika djelomice razlikuje od mnogo manjeg stupnja optimizma koji je iskazan u nacionalnom indeksu sreće, no reprezentativni uzorak ovog ispitivanja obuhvaća 1000 ljudi, i to informatički pismenih, jer je provedeno on-line, u suradnji s GfK.
Zanimljivo je da je broj kartica po stanovniku od lani pao sa 3,1 na 2,9.
– Korisnici su vjerojatno izračunali kojih se kartica mogu odreći i prerezali one kojima se manje služe kako bi smanjili trošak posjedovanja kartica – prokomentirala je Aleksandra Babić, MasterCardova marketing i PR menadžerica za Hrvatsku i Sloveniju.
Dvije trećine ljetuje
Na 49 posto pao je udio građana koji se koriste dopuštenim prekoračenjem, a na 35 posto udio onih koji imaju štednju.
Zanimljivo je da čak dvije trećine hrvatskih građana planira ići na ljetovanje, no golem dio njih bit će u privatnom smještaju, kod rodbine, prijatelja ili u vikendicama. Tek jedna četvrtina ispitanika ljetovanje će i platiti, a od njih će to 65 posto učiniti gotovinom, koja je i dalje neprijatelj broj jedan kartičarske industrije.
– Elektroničko je plaćanje transparentno. Ako ga država učini prevladavajućim načinom plaćanja, kao što je to, primjerice, u Skandinaviji, automatski će pasti i snaga sive ekonomije – smatra Aleksandra Babić.
MasterIndex istraživanje pokazalo je i da je porasla internetska potrošnja; čak je 66 posto ispitanika u posljednja tri mjeseca nešto kupilo na internetu.
Znam da ću dobit hrpu minusa ali isto tako znam da hrvati previše troše i loše raspolažu. Vjerojatno je tome uzrok u stvaranju opće trgovačke psihoze a i odgoja u kojemu nam \"sve treba\" iako nam većina onog što kupujemo uopće ne treba!