Povrat duga

Četiri scenarija za rješenje pitanja štediša Ljubljanske banke

'ljubljanska_nnn_unu_310710'
''
01.08.2010.
u 08:05

Pitanje stare devizne štednje vjerojatno će se riješiti bilateralno, možda prebijanjem dugova i potraživanja, ili će NLB i pristati vrati dug ali tek dok se dokapitalizira

Iako se ne zna koji scenarij za rješenje pitanja stare devizne štednje su spremne prihvatiti hrvatska i slovenska strana, sigurno je da je premijerka Jadranka Kosor izišla pred slovenskog kolegu Boruta Pahora s prijedlozima koje joj je dao guverner HNB-a Željko Rohatinski, a koja su jedina prihvatljiva za hrvatsku stranu. No neka od njih već je ranije odbila slovenska strana, kao što je kompromisno rješenje koje je nudila banka u Baselu ili pak mogućnost prebijanja potraživanja NLB od hrvatskih komitenata s dugovima prema štedišama, pa je vjerojatno da niti sada nisu za njih spremni. Iako se nije govorilo o četvrtom rješenju, nagađa se kako bi nakon ulaska novog ulagača u NLB banka mogla isplatiti dug. Ako se pak rješenje ne nađe, nastavit će se tužbe štediša na sudu. (

Jedan do mogućih scenarija je okupljanje svih zemalja bivše Jugoslavije u Baselu, gdje bi i sve morale prihvatiti rješenje, iako je takav pokušaj već jednom propao prije sedam godina. A i potrajao bi.

Rješenje je i isplata štednje dijelom po teritorijalnom načelu, odnosno da ga preuzme Hrvatska, a drugu polovicu kroz privatno-pravni princip Slovenija.

S obzirom na to da će štediše novac ionako dobiti putem suda, NLB možda i prihvati ispuniti svoju obvezu, ali nakon što bude dokapitalizirana jer – trenutačno novca nema. Kao potencijalni ulagač u banku spominje se Goldman Sachs.

Postoji i opcija da se zajednički riješi problem ne samo štednje nego i potraživanja NLB od hrvatskih komitenata  te da se ti iznosi  međusobno prebiju, što je i bila svojevremeno prijedlog guvernera Rohatinskog.

Komentara 11

ST
stefj
11:46 01.08.2010.

Samo da napomenemo da scenarij kojim NLB vraća novac štedišama nije moguć. Slovenija je prilikom prodaje udjela banke Belgijancima jamčila da dug nema veze s NLB. To znači da u slučaju takve odluke, Slovenska država preuzima dug, a to opet znači da sve ide u sukcesiju. Osim toga, takav scenarij nije moguć jer je dogovor da se sve rješava u sklopu procesa suksesije. U konačnici to znači da će Hrvatska država preuzeti dug, a ona će se možda jednom na neki način i naplatiti. Zapravo, vjerojatno neće nikada. U svakom slučaju znači da ćemo taj dug svi mi zajedno vratiti...

DU
Deleted user
12:19 01.08.2010.

Ne znam što bi zaslužilo komentar ovog \"revijalnog prikaza\", ali evo recimo izdvojimo ovu opciju da bi države sljednice SFRJ isplatile štednju po teritorijalnom načelu, a pola bi isplatila Nova Ljubljanska banka!? Dajte, najte - rekle bi naše kumice na placu... Okruglo pa na ćoše! - tako bi to teoretiziranje nazvali naši istočni susjedi. Cijenjena novinarka očigledno ne zna da je KBC kupio trećinski udio u NLJB uz stavku u ugovoru da sve eventualne terete iz epohe LJB snosi država Slovenija. Nevjerojatno da bi se odustalo od toga in futuro, zar ne? Krucijalna stvar je da su (zahvaljući slabosti hrv. vodstva) SLO skoro pa uspjeli nagurati exSFRJ, pre91., problematiku i financ. zavrzlame iz te epohe kao sine qua non za hrvatsko pridruživanje EU skoro 20 godina kasnije. I njihov plan je ne dati ni 1 euro za obveze prema štedišama južnih filijala jer bi sve išlo iz proračuna Slovenije i , kako slov. firmama ionako slabe ide u epohi Pahor, to bi destabiliziralo vlast u Sloveniji. Kakve solidarne isplate!? Njima je cilj adresirati sve to u izmaglicu sukcesije SFRJ i tu će slamati Jadranku Kosor, u nastojanju da LJB dobije status ex aequo s 14 MIG 29 lovaca, flotom JRM i sličnim poglavljima naše zajedničke povijesti. U tekstu čak nema ni dostojnog odgovora na trajnu manipulaciju koja se susreće ama baš svakog dana u slov. medijima - tzv. bilanca LJB gdje su ostavili štedne uloge bez kamate (što je protivno i hrv. i slov. zakonima), a s druge strane na strani nenaplaćenih kreditnih rata tik-taka dvojna kamata (ugovorna puta zatezna po hrv. zakonu) i onda se susreću stalno nebuloze da je dug hrvatskih tvrtki i građana prema LJB 3x veći od iznosa štednih pologa, a što je burleska i ne zaslužuje čak ni da se razmatra kao teza propagandnog rata. U tekstu nema ni činjenice da je cca 2/3 od svih računa u LJB u RH (ukupno se barata brojkom 144 tisuće, ali su različiti podaci koji se navode ovisno o izvoru) već isplatila država RH iz proračuna ranih godina ovog desetljeća, a temeljem isplate stare devizne štednje (transfer na domaće banke je skončao krajem 97.). Doduše, na 24 rate i s 12 mjeseci dodatnog počeka u odnosu na domicilne banke iz RH, ali do zadnjeg deviznog novčića su dobili novac uključivo ugovorna kamata. U praksi to znači da je ostala samo 1/3 neisplaćenih štediša i to onih koji su zadržali knjižice LJB i nadali se isplati gotovine iz Ljubljane.

FE
Felicijen
17:16 01.08.2010.

Kranjci će svoj dug nama vratiti našim novcem vlasništvom svih nas!? Kolosalno! Pa kako se nismo prije toga sjetili? Idem i ja svojoj banci isto ponuditi!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije