Pametne industrije danas predstavljaju kotač razvoja hrvatskog gospodarstva i društva, a preduvjet za to su ne samo digitalna transformacija, već i suradnja Vlade RH, gospodarstva i akademske zajednice. Prepoznavši važnost edukacije o Smart Industry modelu u Hrvatskoj, Poslovni dnevnik organizirao je konferenciju Smart Industry 2021: Pametnim industrijama do ubrzanog razvoja i rasta hrvatskoga gospodarstva, na kojoj su okupili stručnjake i predstavnike tech kompanija iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
Glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević istaknuo je kako je ostalo još puno prostora pa tako i potrebe za razgovorom o digitalizaciji, digitalnoj transformaciji, pametnim industrijama, ali i sinergiji privatnog i državnog sektora.
Neophodna transformacija
– Možemo zajedno raditi, ne trebamo se uvijek nužno razdvajati. Cilj Poslovnog dnevnika je naglasiti da želimo bolje, pametnije i digitalizirano društvo, da možemo biti Estonija i da možemo biti konkurentni. Pandemija nam je pomogla da shvatimo koliko je digitalna transformacija neophodna. Trebali bismo manje kukati, a više naglašavati optimizam i dobre stvari koje radimo u Hrvatskoj – rekao je Nišević.
Radni dio konferencije započeo je Keynot prezentacijom o prednostima industrije 4.0 u praksu Balinta Rehaka, Market Development Managera iz tvrtke Bosch Rexroth.Poslovanje Boscha obuhvaća četiri ključna područja – mobilna rješenja, industrijsku tehnologiju, potrošačku robu te energetsku i građevinsku tehnologiju.
Kako je Rehak istaknuo, žele širiti i prenositi znanje industrije 4.0, a smatra da je pritom važno razmijeniti iskustva, predstaviti međunarodne dobre prakse i domaće reference.
– Kada pogledamo tržište, više od 73% kompanija ulaže u IoT; tehnologija je njihov prioritet. Nadalje, 47% donositelja odluka kaže da je upravo IoT ključan za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova. No moramo naglasiti jedno – digitalizacija je samo alat. Kupci danas žele biti ‘gipki’ i ostati konkurentni, a u tome će im pomoći upravo digitalna tehnologija. Projektni pristup naše tvrtke digitalnoj transformaciji je modularan i može se prilagoditi na temelju trenutne razine razvijenosti svake tvrtke – pojasnio je Rehak.
U NPOO-u 9,5 mlrd. kuna
Uoči prve panel diskusije državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić govorio je o pametnim industrijama u fokusu nacionalnih planova.
– Digitalna transformacija je promjena iz jedne stvari u drugu, a prvo je potrebna svijest da to možemo i želimo učiniti. Čovjek je u središtu zbivanja i ne smijemo dopustiti da tehnologija baš sve čini sama. U digitalnu transformaciju uključeni su svi građani. Kroz Smart Industry nastoji se ubrzati i olakšati digitalna transformacija poduzeća, ojačati konkurentnost određene gospodarske grane, što ne podrazumijeva samo industrijsku tranziciju već i socijalnu transformaciju, otvorenost i suradnja vlade, gospodarstva i sveučilišta. Danas su ključni računalstvo u oblaku, Internet stvari, Big data, umjetna inteligencija, 3D ispis, Blockchain. Za budući razvoj nužna je dakle svijest o pojačanju digitalnih vještina, sinergija gospodarstava, javne uprave, znanosti, istraživanja i obrazovanja te civilnog društva. Doprinos digitalnoj transformaciji u NPOO je 20,4%, točnije više od 9,5 milijardi kuna, što raspoređeno na sve segmente društva. Cilj je iskoristiti priliku i ubrzati digitalnu transformaciju u Hrvatskoj, stvoriti visoko plaćena radna mjesta u gospodarstvu za provedbu Plana (programeri, voditelji projekata, inženjeri…), stvoriti brzu i djelotvornu javnu upravu, te pozicionirati Hrvatsku iznad prosjeka EU na DESI indeksu – zaključio je Gršić
Daria Kulikova: U IT industriji trebala dati ženama priliku
Direktorica LeverUP Consultinga Daria Kulikova naglasila je da je potrebno podržati poduzetnički mindset među mladima, razviti sustav mentorstva i centre koji podupiru mlade startupe. Smatra da bi s digitalnim vještinama trebalo početi i prije srednje škole.
– Često se žalimo da nedostaje kadra u IT industriji, dok ona često ovisi o muškarcima, a trebala bi se poticati ravnopravnost, dati ženama priliku. Nisu samo programeri IT industrija, riječ je o više područja. Međutim, danas je lakše nego ikada naučiti programske jezike, ali se onda postavlja pitanje je li to kvalitetan kadar i odgovara li mindsetu tvrtke. U obrazovnom sustavu nedostaje nam interdisciplinarnog pristupa. Uz to kao narod previše uzimamo k srcu ako ljudi odu van, umjesto da razmislilo o tome kako postati zemlja u kojoj se nešto zanimljivo događa, da ljudi dođu k nama izvana – istaknula je Daria Kulikova.