Vlada će idući tjedan objaviti prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i planove državne potrošnje za iduću, kazao je ministar financija Zdravko Marić na desetoj konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova u Rovinju.
Marić kaže da će stopu rasta u ovoj godini revidirati na bolje, preko 7 posto, a guverner Boris Vujčić ponavlja da bismo već potkraj ove godine mogli doseći razinu iz pretpandemijske 2019., sa stopom rasta od 8,5 posto. Iduće godine taj će rast, vjeruje, biti upola niži, 4,1 posto, no i dalje je to iznad prirodne stope rasta hrvatskoga gospodarstva. Marić se u izlaganju čuvao otkrivanja brojki, no iako se proračun punio bolje od plana, posebno kad su u pitanju trošarine i potrošni porezi (podbacile su jedino trošarine na automobile), rebalans će donijeti veći deficit od planiranih 3,8 posto. Koliki, znat će se za tjedan dana. Razlog za to su povećani izdaci vezani uz koronu, koji su dosad stajali proračun oko 35 milijardi kuna, sanacija zdravstva, povećanje plaća u javnom sektoru te veći izdaci prema lokalnim jedinicama.
Marić najavljuje smanjenje javnog duga već u ovoj godini, dok bi iduće i deficit bio ispod tri posto, što je jedan od uvjeta za euro.Primjena Nacionalnog programa oporavka trebala bi povećati rast za 1,5 postotnih bodova u iduće dvije godine. Hrvatska je nedavno dobila prvi predujam iz europskog programa oporavka, a da bi dobila i drugi, Vlada se obvezala do kraja godine provesti 34 konkretne mjere.
Ključ uspjeha javnih financija najvećim dijelom leži u rashodnoj strani proračuna, tvrdi ministar financija. Iduća će mu godina, kaže, biti izazovnija od ove kad je u pitanju refinanciranje duga jer na naplatu stiže nekoliko domaćih i ino obveznica, a Vlada se u procesu ulaska u eurozonu obvezala i na dodatne mjere kao što je bolje upravljanje državnom imovinom te smanjenje javnih davanja. Guverner Boris Vujčić ističe da se iduće godine očekuje iznadprosječan rast BDP-a i u Americi i u eurozoni. Desetljeće smo živjeli u zoni niske inflacije, stoga sadašnji rast cijena izaziva zabrinutost.
– Imamo inflaciju do koje dolazi zbog poremećaja u ponudi i lancima opskrbe, zbog čega se na takvu inflaciju ne može reagirati povišenjem kamatnih stopa jer više kamate ne bi znatno utjecale na cijene energenata – ističe Vujčić. Postoji konsenzus da bi se cijene energenata trebale smirivati. Rekao je i da cijene nekretnina nastavljaju rasti i kod nas i drugdje u Europi, no to nosi i rizik korekcija, odnosno pada cijena nekretnina u budućnost. Kad je riječ o mirovinskim fondovima, koji raspolažu sa 130 milijardi kuna imovine, ministar rada Josip Aladrović kaže da se radi o impresivnoj brojci.
– Kad o tome razgovaram s ministrima iz drugih članica EU, mogu reći da im je teško sakriti ljubomoru što nemaju tu vrstu akumulacije i štednje u svojim zemljama – kazao je Aladrović. Prvi čovjek Hanfe Ante Žigman veli da je vrijednost neto imovine mirovinskih fondova 15% iznad vrijednosti s kraja 2019.
