Od otvaranja granica s EU usvojili smo čudnu europsku direktivu po kojoj se ne zna odakle je uvozni med koji jedemo. Zna se samo da ga uvozimo sve više, a deklarira se tek kao “mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU”. U takvom sastavu možda je i 99% kineskog meda, koji nije na dobrom glasu, i ranije je činio i 80% uvoza u RH. – Nismo protiv kineskog meda, ali neka na njemu tako i piše – kaže Željko Vrbos, voditelj Grupacije pčelara pri HGK u Virovitici.
Stoga su hrvatski pčelari na čelu s Hrvatskim pčelarskim savezom u Europskom parlamentu pokrenuli inicijativu za deklariranje pravog podrijetla meda i njegova sastava. Da situacija bude apsurdnija, na uvoznom medu, koji trgovci u nas i prepakiravaju, nerijetko stoji da je proizveden u Hrvatskoj, a podrijetlo su mu “EU i non EU”. Takav je med često i puno skuplji nego kod pčelara, koji se, s obzirom na mizernu domaću potrošnju od 0,5 do 0,7 kg po stanovniku i nelojalnu konkurenciju, i ne usude dizati cijene. U svim drugim zemljama skuplji je i cjenjeniji domaći med.
– Pitanje je i koliko je uvozni med pravi, s obzirom na to da su kontrole na tržištu zanemarive – tvrdi Vrbos. U Slavoniji tako teglica od 900 grama meda od bagrema, livadnog... košta u prosjeku 35 do 40 kuna, od kestena 50-ak kuna. U Zagrebu su cijene tih vrsta meda i 50% više. Na obali stoje 80 do 90 kuna - a kad su u pitanju raritetni medovi od kadulje ili vrijeska - i više, jer im i turisti dižu potrošnju i vrijednost.
– Europa meda nema dovoljno, godišnje joj fali između 150 i 200 tisuća tona pa Hrvatska, koja ima vrhunski ekološki med i proizvodi više od vlastitih potreba, u tome može naći svoju nišu. Koliko je naš med kvalitetan govori podatak da u izvozu postiže cijenu od 38-40 kuna, a uvozni nam stiže za 12-16 kn/kg – tvrdi Vrbos te poziva građane da kupuju domaći med od provjerenih pčelara. Zbog klimatskih promjena i sve većeg korištenja pesticida u poljoprivredi vrijeme je da se i pčele počne tretirati kao ugroženu i zaštićenu vrstu, smatraju hrvatski pčelari te su Bruxellesu predložili da se kroz mjere agrookoliša Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2017. uvedu potpore po pčelinjoj zajednici.
>> U EU patvoreno ili pogrešno deklarirano 30 posto meda
Sve hrvatske (korumpirane) vlade do sada su radile na štetu hrvatskih proizvođača (od onog najmanjeg seoskog domaćinstva pa do velikih tvornica), a pogodovale su švercerima poput Todorića koji se bave "uvozom" hrane,ljekova, sirovina i poluproizvoda.