Od ulaska u Europsku uniju, predstavništva u Hrvatskoj mogu imati samo tvrtke iz tzv. trećih zemalja, što je očekivano rezultiralo i smanjenjem broja zainteresiranih za taj oblik poslovanja na našem tržištu.
U ovoj godini u Registar predstavništava stranih tvrtki, koji vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, upisana su samo dva nova, što je na razini jedine godine najmanji broj od osamostaljenja Hrvatske. Jedno je predstavništvo otvorila tvrtka Luciana iz BiH, koja se bavi visokogradnjom i proizvodnjom PVC stolarije i Al bravarije, dok je osnivač drugog predstavništva Međunarodni centar za rješavanje sporova oko opljačkane imovine (International Centre for Settlement of Looted Assets Disputes), tvrtka u vlasništvu Mohameda Ghazia Boualia, registrirana u Ujedinjenom Kraljevstvu za poslove u djelatnosti zastupstva za patente i autorska prava.
Godinu ranije, u vrijeme korone, registrirana su tri predstavništva, od kojih je jedno već zatražilo brisanje.
Rekordna 1992.
U godini ulaska Hrvatske u EU, 2013. ukupno je bilo registrirano novih 20 predstavništava iz zemalja izvan Unije. No, već i tada za taj pravni oblik poslovanja primjetan znatno manje zanimanje, što najbolje pokazuju podaci s početka 1990.-ih. Rekordna po broju upisanih predstavništava stranih tvrtki bila je 1992., kada ih je registrirano čak 612.
Najveći dio dolazio je iz zemalja tadašnje EU, dok iz postsocijalističkih tranzicijskih zemalja tada uglavnom nije bilo značajnijeg interesa, a osnivači više od petine, 128 predstavništava, te 1992. nisu bili s područja današnje EU, već najviše iz SAD-a i Kanade. Zašto slabi interes stranih gospodarstvenika za predstavništvima i treba li to zabrinuti?
Mićo Ljubenko, pravni stručnjak za trgovačko pravo, kaže kako je oblik poslovanja preko predstavništava i neovisno o ulasku u EU s kojim je ukinut za tvrtke s tog područja, danas zapravo u izumiranju.Ta forma, dodaje, postaje sve napuštenija, čemu vjerojatno najviše pridonosi tehnologija i olakšano komuniciranje. Srž osnivanja predstavništva, koje za razliku od trgovačkog društva nema pravnu osobnost, jest prije svega u obavljanju poslova komunikacije, koju odgovorna osoba od povjerenja odrađuje za osnivača i operativno mu olakšava pripremu projekta.
Već duže vrijeme, a kulminiralo je s koronom, online komunikacija preuzela je primat, te je smanjila potrebu za ovim tipom poslovanja, koji polako postaje arhaičan”, kaže Ljubenko, objašnjavajući kako kao alternativa ostaje osnivanje podružnice, koja također nema pravnu osobnost, no za razliku od predstavništava, ima mogućnost za potpisivanje dokumenta i zaključenje poslova.
Oskudna statistika
Logično bi bilo da manji broj predstavništava prati i povećan broj novoosnovanih podružnica ili poduzeća koja u Hrvatskoj strani gospodarstvenici osnivaju za svoje poslovanje, a koje se za razliku od predstavništava upisuju u Sudski registar, no kako je statistika u praćenju ovih podataka oskudna, niti je moguće dobiti podatke od meritornih državnih institucija, teško je slijediti trendove u ovom segmentu poslovnog života u protekla tri desetljeća.
Među prvima su predstavništva imali Japan Motors, IBM, Johnson&Johnson,Samsung, Hyundai, Huawei, Google...
>> VIDEO Tomašević: Prodat ćemo zemljište bolnice u Blatu, država ide u tu investiciju
