Na manifestaciji Poslovnog uzleta u Jastrebarskom, održanoj krajem prošlog mjeseca, između ostalog, govorilo se i o odgovornosti direktora, nadzornog odbora, članova uprave i vlasnika društava. Odgovornosti istih određene su nekolicinom propisa, a bitne su i s nekoliko aspekata. U nastavku ukratko navodimo najčešća pitanja vezano uz odgovornosti izvršnih direktora, članova uprave i vlasnika društava.
1. Za što mogu odgovarati direktori, članovi uprave i vlasnici društva?
Direktori su odgovorni za poslovanje društva, a odgovaraju za sva postupanja suprotno zakonu. To se uglavnom odnosi na razdjeljivanje imovine društva, davanja naknada članovima odbora, davanje kredita, plaćanja uslijed prezaduženosti, izdavanje dionica prije nego što se za njih u cjelini uplati iznos za koji su izdane, i dr. Uprava i vlasnici društva odgovorni su za poslovanje društva sukladno pozornosti dobrog i savjesnog gospodarstvenika što posebice uključuje odgovornost za točnost financijskih izvješća, osiguranje likvidnosti i solventnosti, sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja adekvatne razine kapitala te pokretanje stečaja. Oni mogu i prekršajno i kazneno odgovarati ako koriste društvo za to da bi postigli ciljeve koji su im inače zabranjeni, da bi oštetili vjerovnike, odnosno ako protivno zakonu upravljaju imovinom društva kao da je to njegova imovina, u svoju korist ili u korist neke druge osobe, te umanji imovinu društva, što rezultira nemogućnošću društva da podmiri svoje obveze.
2. Kako direktori i vlasnici društava mogu odgovarati, ako se utvrde protupravne radnje, a zbog čega društvo nije u mogućnosti podmiriti svoje obveze?
Direktori, članovi uprave i vlasnici društva mogu odgovarati i svom svojom imovinom ako se utvrde protupravne radnje zbog kojih društvo nije moglo podmiriti svoj obveze na način da vjerovnici svoje tražbine naposljetku mogu naplatiti i od članova društva. Ta mogućnost temelji se na institutu probojnosti pravne osobe. Također, u slučaju da ne postupaju sukladno svojoj odgovornosti što za cilj ima izbjegavanje plaćanje poreza, direktori, članovi uprave i vlasnici društava mogu i prekršajno, odnosno kazneno odgovarati, pri čemu im se za prekršaj može utvrditi novčana kazna, a za kaznenu odgovornost i kazna zatvora.
3. Tko je odgovoran za neplaćene porezne obveze društva?
Ako se u posebnom poreznom postupku utvrdi da su neplaćene porezne obveze rezultat zloporabe položaja i ovlasti direktora, članova uprave i vlasnika društva, porezni dug će se naplatiti iz njihove imovine. To je institut probojnosti pravne osobe koji je uveden u Opći porezni zakon čime je nadležnost za utvrđivanje zloporabe prava i ovlasti članova društva, koje su dovele do nemogućnosti plaćanja poreznog duga društva, prebačene na Poreznu upravu. Sukladno tome, Porezna uprava porezni dug može naplatiti i iz imovine vlasnika i direktora društva. Osim utvrđivanja zloporabe položaja i ovlasti temeljem probojnosti pravne osobe, zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili porezne utaje, Porezna uprava može utvrditi i prekršajnu, odnosno kaznenu odgovornost odgovornim osobama u društvu.
4. Kako se utvrđuje zloporaba položaja i ovlasti, odnosno prekršajna i kaznena odgovornost?
Porezno tijelo utvrđuje i dokazuje zloporabu položaja i ovlasti u posebnom postupku poreznog nadzora, koji se pokreće samo u slučaju ako su prethodno iskorištene sve mjere prisilne naplate poreznog duga, a porezni dug je ostao neplaćen. Procedura samog postupka slična je kao i kod "klasičnog" poreznog nadzora. Također, u posebnom poreznom postupku, Porezna uprava može utvrditi prekršajnu odgovornost u slučaju "nenamjernog" neplaćanja poreza, a kaznenu u slučaju namjerno poduzetih nezakonitih radnji radi izbjegavanja plaćanja poreza (porezna utaja). Kod utvrđivanja istih, dužna je uzeti u obzir sve okolnosti vezano za odnos poreznog obveznika prema obračunavanju i plaćanju svojih poreznih obveza. Međutim, postavlja se pitanje koliko su službenici Porezne uprave kvalificirani za utvrđivanje zloporabe položaja i ovlasti samostalno bez sudjelovanja suda, odnosno koliko njihov konačni zaključak zapravo ovisi o diskrecionom pravu poreznog tijela i njegovoj subjektivnoj procjeni. Također, činjenica da se mjere proboja prave osobnosti mogu primjenjivati i retroaktivno, čime se krši osnovno načelo zabrane retroaktivnosti, znači da se time ozbiljno narušava pravna sigurnost poreznih obveznika kao i povjerenje u tom dužničko-vjerovničkom odnosu, a što je osnovna pretpostavka jačanja poreznog morala.
5. Kakva je praksa drugih zemalja što se tiče zloporabe položaja i prava članova društva, odnosno izbjegavanja plaćanja poreznih obveza?
Hrvatska naravno nije jedina zemlja koja se bori s izbjegavanjem plaćanja poreza i jačanjem porezne discipline. Do izbjegavanja plaćanja poreza prije svega dolazi zbog pitanja pravednosti raspodjele poreznog opterećenja, visine poreznih opterećenja, ali i visine poreznog morala. Druge jurisdikcije zapadnih zemalja kvalitetnije su se uhvatile u koštac s izbjegavanjem plaćanja poreza pa neke tako u svojim poreznim sustavima imaju ugrađena opća pravila o izbjegavanju plaćanja poreza (tzv. General anti-avoidance rules), dok neke mjere jačanja porezne discipline uvode ne pokušavajući pritom narušiti odnos i povjerenje sudionika u porezno-pravnom postupku, nudeći npr. poreznim obveznicima poreznu amnestiju godinu dana, a nakon toga ukidaju zastaru na utvrđivanje prekršajne i kaznene odgovornosti zbog neplaćanja poreza.
Jasmina Kajtezović
