Digitalizacija Hrvatskoj do 2025. godine može donijeti 8,3 milijarde eura rasta BDP-a, pokazala je nova stručna studija najutjecajnije konzultantske kuće u svijetu McKinsey&Company. Taj bi rezultat bio moguć kada bi Hrvatska odlučila jako krenuti u smjeru digitalizacije usluga javnog sektora i ulaganja u realni sektor.
Studija pokazuje i da bi u tom slučaju digitalizacija utjecala na čak 800 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj, što je polovina broja zaposlenih, ali ne u smjeru da bi ta radna mjesta bila ukinuta već kroz nužne promjene kvalifikacija radnika ili pak stvaranja novih radnih mjesta.
Preporuke državi
– Hrvatska ima veliki broj studenata sa završenim fakultetom ICT smjera, cijena rada u ICT sektoru naša je snažna konkurentska prednost, a imamo i reprezentativne primjere u javnom i privatnom sektoru – istaknuo je Tomislav Brezinščak pozicionirajući te karakteristike kao prednosti Hrvatske. U odnosu na te potencijale Hrvatska je u odnosu na konkurenciju jedina zemlja u kojoj se procjenjuje da će veći dio rasta proizaći iz tradicionalne ekonomije nego iz digitalne ekonomije.
Zato u McKinseyju upozoravaju da rast u idućim desetljećima neće biti realiziran u tradicionalnim sektorima te da se u digitalizaciji mora tražiti novi pokretač rasta Hrvatske. McKinsey je stoga predstavio deset preporuka za rast digitalizacije u Hrvatskoj kako za javni sektor, tako i za realni sektor i pojedince. Javnom sektoru se preporučuje provesti obrazovnu reformu koja bi poticala učenje vještina potrebnih za budućnost, razvoj i promociju online servisa javnog sektora čiji je svijetli primjer E-građanin platforma, jačanje regionalne digitalne suradnje sa zemljama srednje i istočne Europe te olakšanje digitalnog poduzetništva kroz poticaje i stvaranje hubova i akceleratora te osiguranjem financiranja projekata u začetku.
Digitalizacija najveće efekte može polučiti u državnom sektoru kojeg može učiniti pristupačnijim i manjim te transportu i trgovini.
Građani nisu digitalizirani
Studija je pokazala da zaostaje i realni sektor te da ni financijska industrija, a kamoli proizvodnja i trgovina nisu iskoristile potencijale digitalizacije. Tako se realnom sektoru preporučuje ulaganje u obrazovanje zaposlenika, okretanje prema online kanalima prodaje usluga i robe te digitalizacija i automatizacija poslovanja. Građanima se preporučuje cjeloživotno učenje i širenje znanja na različite digitalne alate, ali i korištenje digitalnih alata u svakodnevnom životu i radu.
Naime, podaci pokazuju da iako Hrvatska ima dobar pristup internetu samo 69 posto stanovnika koriste internet, svega 59 posto ih informacije traže na mreži, a samo 33 posto građana koriste internetsko bankarstvo. U zemljama koje se pozicioniraju kao digitalni predvodnici čak 80 posto bankarskih usluga obavlja se online.
